RUSKI FIJASKO

Putin ponižen u pustinji: Pobunjenici ismijavali ruske vojnike dok su napuštali bazu

Foto: SERGEY PIVOVAROv/REUTERS
Russian soldiers undergo military training in Rostov region
Foto: SERGEY PIVOVAROv/REUTERS
Russian soldiers undergo military training in Rostov region
Foto: Ramil Sitdikov/REUTERS
Russian President Vladimir Putin holds a press conference in Moscow
Foto: SERGEY PIVOVAROv/REUTERS
Russian conscripts called up for military service depart for their garrisons, in Bataysk
Foto: SERGEY PIVOVAROv/REUTERS
Russian soldiers receive humanitarian cargo in Rostov-on-Don
Foto: Reuters Photographer/REUTERS
Funeral of Russian army sapper Danil Dumenko, who was killed during the military conflict in Ukraine, in Volzhsky
Foto: RFE/RL/SERHII NUZHNENKO/REUTERS
Ukrainian soldiers stay next to a captured Russian army serviceman near the front line city of Bakhmut
Foto: Alexander Ermochenko/REUTERS
FILE PHOTO: Russian army servicemed drive a tank on a street in Donetsk
Foto: The Kremlin Moscow/DPA
Military parade of the Russian army on Red Square in Moscow on May 9, 2023.
11.05.2026.
u 10:18
Iako je Rusija uspjela proširiti svoj utjecaj u Africi nakon povlačenja zapadnih snaga iz Sahela, posljednji događaji u Maliju pokazuju da ni Moskva nema rješenje za duboke probleme regije
Pogledaj originalni članak

U posljednjih nekoliko godina afrička regija Sahel postala je jedno od najopasnijih kriznih područja na svijetu. Države poput Malija, Burkine Faso i Nigera suočavaju se s konstantnim napadima islamističkih skupina povezanih s Al Qaidom i ISIS-om, dok istovremeno rastu politička nestabilnost, vojni udari i pobune separatističkih skupina. Nakon što su zapadne zemlje, prvenstveno Francuska, povukle svoje vojne snage iz regije, Rusija je pokušala preuzeti ulogu glavnog sigurnosnog partnera afričkih vojnih režima. Međutim, najnoviji događaji u Maliju pokazuju da se situacija sve više otima kontroli te da ni ruska vojna pomoć nije uspjela zaustaviti novi val nasilja i pobunjeničkih napada.

Ruski vojnici u Africi, koji je pod kontrolom ruskog Ministarstva obrane i naslijedio zloglasnu Wagner grupu, bio je prisiljen napustiti područje nakon snažnih napada islamističkih militanata i tuareških pobunjenika. Prema izvještajima, ruske snage su se prošlog mjeseca povukle pod pritiskom pobunjeničkih skupina koje su posljednjih tjedana pokrenule koordinirane napade diljem sjevernog Malija. Time je dodatno destabilizirana ionako krhka sigurnosna situacija u zemlji koja već godinama vodi borbu protiv terorizma i separatističkih pokreta. Grad Kidal, smješten gotovo 1.600 kilometara od glavnog grada Bamaka, bio je simbol ruske moći u regiji nakon što su ga malijska vojska i ruski plaćenici zauzeli 2023. godine. Tada je Moskva slavila pobjedu kao dokaz širenja svog utjecaja u afričkom Sahelu, regiji koja se proteže ispod Sahare i obuhvaća dijelove Malija, Nigera, Burkine Faso, Čada i drugih država pogođenih ekstremizmom.

No situacija se dramatično promijenila krajem travnja kada su militanti povezani s Al Qaidom i tuareški separatisti pokrenuli zajedničke napade na vojne baze. Njihov neočekivani savez omogućio je brzo zauzimanje nekoliko strateških položaja, a ruske snage našle su se opkoljene u Kidalu. Kako prenosi CNN, pripadnici Africa Corpsa morali su pregovarati o sigurnom povlačenju iz grada kako bi izbjegli potpuno uništenje svojih postrojbi. Na društvenim mrežama ubrzo su se pojavile snimke pobunjenika koji ismijavaju kolonu ruskih vozila tijekom povlačenja, što je izazvalo ozbiljan udarac reputaciji Kremlja u Africi.

Dodatni šok za malijsku vlast stigao je nakon atentata na ministra obrane Sadija Camaru, ključnog čovjeka vojne hunte i velikog zagovornika suradnje s Rusijom. Camara je ubijen u samoubilačkom napadu automobilom bombom nedaleko od Bamaka, a odgovornost je preuzela islamistička skupina Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), povezana s Al Qaidom. Malijem već nekoliko godina upravlja vojna hunta koja je preuzela vlast nakon državnih udara 2020. i 2021. godine. Nakon prekida suradnje s francuskim snagama i mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, vlasti su se okrenule Moskvi tražeći vojnu pomoć i sigurnosnu podršku.

Rusija je posljednjih godina postala glavni partner afričkih režima koji žele vojnu pomoć bez političkih uvjeta koje često nameću zapadne zemlje, poput zahtjeva za poštivanjem ljudskih prava. Međutim, analitičari upozoravaju da ruski model suradnje uglavnom počiva na razmjeni sigurnosne pomoći za pristup prirodnim resursima poput zlata, dijamanata i drugih bogatstava. Iako je Rusija uspjela proširiti svoj utjecaj u Africi nakon povlačenja zapadnih snaga iz Sahela, posljednji događaji u Maliju pokazuju da ni Moskva nema rješenje za duboke probleme regije. Stručnjaci upozoravaju da vojna sila sama po sebi ne može riješiti siromaštvo, korupciju, etničke sukobe i političku nestabilnost koji godinama hrane ekstremizam.

Povratak Kidala pod kontrolu pobunjenika mnogi smatraju ozbiljnim reputacijskim porazom za predsjednika Vladimir Putin i ruske ambicije u Africi. Unatoč tome, Mali i dalje ostaje snažno vezan uz Moskvu jer Rusija zasad ostaje jedina sila spremna slati borbene snage izravno na prvu crtu sukoba. Istovremeno, Mali zajedno s Burkinom Faso i Nigerom pokušava pronaći nove saveznike pa sve više vojnu opremu nabavlja iz Kine i Turske. No analitičari smatraju da će Rusija još dugo ostati ključni sigurnosni partner vojnih režima u Sahelu.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

GN
GNKDZ1986
10:21 11.05.2026.

Nitko ne želi ruse u blizini i ne želi biti ekstremna ruska sirotinja pa tako i afrička plemena.

FU
Fusnota
08:58 11.05.2026.

Papučari uvijek na kraju pobijede

LA
Latigo
10:42 11.05.2026.

Tko s Rusima tikve sadi o glavu mu se razbiju.