Dok se svijet fokusira na novu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno pokušava pretvoriti međunarodnu krizu u stratešku priliku. Prema analizi CNN-a, aktualni rat povezan s Iranom i rastuća energetska kriza mogli bi Rusiji donijeti određene geopolitičke i ekonomske prednosti, unatoč gubitku nekoliko važnih saveznika posljednjih godina. Početak godine za Putina nije izgledao posebno povoljno. U siječnju je administracija američkog predsjednika Donald Trump izvela akciju kojom je s vlasti uklonjen venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro, dugogodišnji partner Moskve. Ubrzo nakon toga, u novom ratu u Perzijskom zaljevu ubijen je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei, još jedan ključni ruski saveznik.
To nije bio prvi takav udarac za Kremlj. Još krajem 2024. srušen je i režim sirijskog predsjednika Bashar al‑Assad, također dugogodišnjeg ruskog partnera. Ipak, analitičari ističu da Putin nije previše fokusiran na te gubitke. Njegov glavni strateški cilj ostaje isti, slabljenje i eventualno podčinjavanje Ukrajine. Putin je ovog tjedna telefonski razgovarao s Donaldom Trumpom, prvi put nakon prosinca. Razgovor je trajao oko sat vremena i većinom je bio posvećen ratu između SAD-a, Izraela i Irana.
Istovremeno se razgovaralo i o ratu u Ukrajini. Prema Kremlju, Trump je ponovio da želi što brži završetak sukoba uz prekid vatre i dugoročno rješenje. Sam Trump je pak rekao da bi Putin mogao biti „još korisniji“ ako pomogne okončati rat između Rusije i Ukrajine. Iako je Rusija službeno osudila američko-izraelske napade i nazvala smrt iranskog vođe „atentatom“, Putin je izbjegao izravno kritizirati Trumpa. Analitičari smatraju da time pokušava održati dobar odnos s američkim predsjednikom, što Moskvi može koristiti u kontekstu rata u Ukrajini.
Nova kriza na Bliskom istoku izazvala je i veliki potres na energetskim tržištima, posebno zbog problema u prometu kroz Hormuški tjesnac, jednu od ključnih svjetskih ruta za transport nafte. Cijena nafte već je premašila 100 dolara po barelu, a pojedini stručnjaci upozoravaju da bi mogla dosegnuti i 150 dolara ako se poremećaji nastave. Za Rusiju, jednog od najvećih svjetskih izvoznika nafte, to predstavlja potencijalnu ekonomsku prednost. Veće cijene energije mogle bi značajno povećati prihode Moskve, posebno u trenutku kada ruski državni proračun trpi pritisak zbog rata i inflacije.
Dodatno, Washington je privremeno ublažio pritisak na Indiju, jednog od najvećih kupaca ruske nafte, dopuštajući indijskim rafinerijama da još 30 dana kupuju rusku naftu koja se trenutačno nalazi na moru. Rusija također pokušava zadržati politički utjecaj u regiji. Putin ima dugogodišnje odnose s brojnim bliskoistočnim liderima, među kojima su: Kralj Bahreina Hamad bin Isa Al Khalif, Predsjednik UAE Mohamed bin Zayed Al Nahyan, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman. Prema nekim američkim obavještajnim procjenama, Rusija je Iranu navodno davala i određene obavještajne informacije o kretanju američkih snaga u regiji.
Dok svjetska pažnja prati sukob na Bliskom istoku, rat u Ukrajini se nastavlja gotovo bez velikog medijskog fokusa. Posljednjih dana ruski dronovi i projektili ponovno su napadali ukrajinske gradove. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava zadržati podršku Zapada nudeći pomoć državama u regiji u borbi protiv iranskih dronova tipa Shahed. No analitičari upozoravaju da bi globalna kriza mogla skrenuti političku pažnju Zapada s Ukrajine, što bi Rusiji išlo u korist.
Prema nekim stručnjacima, Putin zapravo ne pridaje veliku važnost gubitku pojedinih saveznika. Politolog Sam Greene s londonskog King’s College London smatra da nema dokaza da ti događaji ozbiljno utječu na Putinovu moć ili međunarodni položaj Rusije. Mnogo važniji za njega je odnos s Donaldom Trumpom, koji Moskvi daje politički prostor i određeni utjecaj u odnosima između SAD-a i Europe.
Putin je najveće zlo i sramota ruskog naroda.