Nakon izbora pet nominiranih za nagradu Gospodarstvenik godine u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, stručni žiri izabrao je i pet nominiranih gospodarskih događaja. Kontekst u kojem se bira najvažniji gospodarski događaj napeti su međunarodni odnosi obilježeni carinskim ratovima i zveckanjem oružja, globalnim političkim krizama, stagnacijom najvažnijih europskih gospodarstava, ali i vrlo dinamičnim pokazateljima kretanja domaće ekonomije. Hrvatska je lani imala jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u okviru europske monetarne unije, nikad veću stopu zaposlenosti, dobre turističke pokazatelje, stabilne državne financije i potvrđen investicijski stupanj kreditnog rejtinga.
Gospodarske aktivnosti pratila je inflacija, ali i rast plaća, dominantno u javnom sektoru. Divljanje cijena hrane i dalje predstavlja udar na standard srednje klase, ali to se, barem prema nominalnim pokazateljima, ne odražava na ukupnu potrošnju koja je već dugo glavni generator gospodarskog rasta i punjenja državnog proračuna. Tržište rada i dalje je vrlo dinamično, a karakterizira ga nedostatak kvalificirane, visokoobrazovane radne snage, sve veći broj radnika uvezenih iz zemalja izvan EU te povratak umirovljenika. Potraga za stručnjacima svih vrsta potaknula je i raspravu o potrebi poreznog rasterećenja najviših plaća u državi.
U takvim izazovnim okolnostima domaći su gospodarstvenici i ove godine ostvarili pozitivne poslovne rezultate – rasli su prihodi, dobit, zapošljavanje, plaće i investicije. Neke od perjanica domaćeg gospodarstva imaju rekordnu tržišnu kapitalizaciju, neke su uspješnim refinanciranjem osigurale dugoročnu stabilnost, drugi su nakon godina neprekinutog razvoja prikupili svježi kapital izlistavanjem dionica ili izdanjem obveznica na burzi ili su pribjegli inovativnim potezima i poslovnim odlukama. IT sektor se stabilizirao, fokusirajući se na sve izdašniji tržišni kolač u obrambenoj industriji, trgovina i dalje cvate na krilima visokih cijena, energetska branša spretno koristi benefite hrvatskog geostrateškog položaja, prehrambeno-prerađivačka industrija žanje plodove pametnih ulaganja dok građevina jaše na valu obnove od potresa i ulaganja u javne infrastrukturne projekte, dobrim dijelom financirana putem programa NPOO-a.
Gotovo sve raste osim primarne poljoprivrede. Ali i u tom sektoru ima svijetlih primjera. Jedan je od nominiranih gospodarskih događaja inicijalna javna ponuda dionica Žito grupe. Marko Pipunić, osnivač i predsjednik Uprave te kompanije, tom je prilikom izjavio da je ovo bila najbolja poslovna odluka za budućnost Žita. Njegova je kompanija putem IPO-a prikupila 130 milijuna eura novog kapitala, uz sudjelovanje više od 300 radnika, više od 4100 malih ulagatelja i 27 kvalificiranih investitora.
Na valu dobre burzovne dinamike, ali i odličnih poslovnih rezultata rastao je i Končar. Stoga je jedan od nominiranih događaja i povećanje tržišne vrijednosti tog elektroindustrijskog konglomerata. Končar je u tekućoj godini podebljao knjigu narudžbi, naročito na međunarodnom energetskom tržištu. Toj kompaniji na ruke idu i silna ulaganja u obnovu željezničke mreže i voznog parka. Vojna i obrambena industrija jedan je od sektora u kojima se očekuje ubrzana dinamika narudžbi i korporativnih spajanja.
Stoga nije iznenadila vijest da su domaći DOK-ING i njemački obrambeni div Rheinmetall potpisali pismo namjere o osnivanju zajedničke tvrtke kojoj je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava. "DOK-ING je hub za inovacije u sektorima budućnosti i od osnivanja do danas naša je misija bila gurati svijet prema novim rješenjima, tehnologijama i praksama. Kao visokotehnološka tvrtka imamo potencijal razvijati projekte na globalnom tržištu u suradnji s najvećim europskim tvrtkama", kazao je tom prilikom Vjekoslav Majetić, osnivač i predsjednik NO-a DOK-ING-a.
Godinu je svakako obilježila i integracija regionalnih tržišta kapitala sa sjedištem u Zagrebu. To je jedan od pet strateških pravaca utvrđenih u Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala, koji je Vlada usvojila krajem ožujka. Inicijativa uključuje burze iz Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Hrvatske, ujedno i predvodnice inicijative.
Prošlog mjeseca na Rijeka Gateway privezao se prvi komercijalni brod, čime je kontejnerski terminal započeo s radom. Otvoren je nakon dvije godine gradnje i ulaganja 380 milijuna eura, realiziranog u partnerstvu APM Terminals i ENNA Grupe. Ovaj generacijski projekt rezultat je zajedničkog ulaganja Vlade, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke uprave Rijeka, HŽ Infrastrukture, Hrvatskih cesta i koncesionara Rijeka Gateway, a ukupna ulaganja u terminal i prometnu infrastrukturu dosežu 600 milijuna eura.