RASPISIVANJE REFERENDUMA

Potpisi za promjenu zakona imaju pravno istu težinu kao referendum

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sindikati
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
67 je previše
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
67 je previše
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
67 je previše
20.09.2019.
u 19:31
Što slijedi nakon Vladina odustajanja od glavnih elemenata mirovinske reforme i ima li razloga za održavanje referenduma
Pogledaj originalni članak

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nije htio riskirati da u jeku predsjedničke kampanje ili zadnjoj godini svojega mandata produljenje radnog vijeka završi na referendumu, nego je odustao od dvaju glavnih elemenata mirovinske reforme, penalizacije i ranijeg produljenja, kao što su to prije njega u sličnim situacijama učinili Jadranka Kosor i Zoran Milanović.

Skriva li se negdje zamka

Odluka je svejedno iznenadila sindikate koji su tjedan počeli konferencijom za medije na Markovu trgu s koje su tražili da odredi datum održavanja referenduma. Sindikati su se bojali da će Vlada otezati i tražiti konzultacije s Ustavnim sudom, no Plenković se ipak odlučio na rez. Službeni odgovor sindikalnih središnjica na premijerov prijedlog da rade dulje samo oni koji to mogu i žele čut ćemo danas. Iz jučerašnjih reakcija razabire se da sindikalisti žele dobiti na vremenu kako bi otkrili nalazi li se iza svega kakva skrivena zamka ili stav da se inzistira na referendumu pod svaku cijenu.

Pravni stručnjak Mato Palić, docent s Pravnog fakulteta Osijek, objašnjava da je strah sindikata bezrazložan jer izmjena zakona koja je potaknuta prikupljanjem potpisa građana podliježe istom pravnom režimu kao i da se zakoni izmijene nakon referenduma.

– Mi smo očekivali referendum. Počeli smo se pripremati da će ga odugovlačiti i da će to ići u smjeru Ustavnog suda. Počeli smo se pripremati za neke akcije, a ovo što je napravila Vlada veliki je zaokret. Primarno očekujemo referendum, ali moraju se sastati čelništvo i glavni odbori triju središnjica sindikata. Kad vidimo sve detalje, obavijestit ćemo javnost – izjavio je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, koji dodaje da su sindikalne središnjice prikupljanjem potpisa željele osvijestiti da Hrvatska nije zrela za takve promjene, koje je počela Vlada Zorana Milanovića, a nastavila Vlada Andreja Plenkovića. Mladen Novosel, šef SSSH, kaže da od Vlade nisu dobili “nijedno slovo na papiru”.

– To što je predsjednik Vlade rekao ne mogu komentirati. Mi očekujemo da Sabor ili raspiše referendum ili da se ide na izmjenu zakona. Mi nećemo sudjelovati ni u kakvim razgovorima o novom zakonu jer prikupili smo više od 700 tisuća potpisa građana za referendum. Sada moraju promijeniti kompletan zakon jer nećemo stajati skršenih ruku – kazao je Novosel.

Sindikati su dosad prikupljali potpise protiv izmjene Zakona o radu, privatizacije autocesta te “outsourcinga” i svaki su put natjerali Vladu na povlačenje prije nego što je i došlo do referenduma. U jednu od tih inicijativa uključio se i Ustavni sud s tumačenjem da su povlačenjem spornih zakonskih prijedloga iz procedure nestali i razlozi za održavanje referenduma. Slično bi tumačenje, dođe li cijela priča pred suce Ustavnog suda, moglo stići i sada.

Ljestvicu digle razvijene zemlje

Propisi kažu da se sporni propis, koji su građani srušili referendumom, ne smije ponovno naći na dnevnom redu Vlade i parlamenta sljedećih godinu dana. Dakle, čak i kad bi proveli referendum, sindikati ne bi mogli zapečatiti priču o duljem radnom vijeku ili penalizaciji za sva vremena. No svaka Vlada koja je iznova otvori morat će voditi računa o raspoloženju vlastite javnosti, a ne samo o kretanjima u okruženju. Tranzicijske zemlje za sada su uglavnom spustile loptu na zemlju i većinom zadržale radni vijek na 65 godina, dok su razvijene članice digle ljestvicu na 67 ili 68 godina. Slovenija je pronašla kompromisno rješenje po kojemu radni vijek ostaje 65 godina, ali se najniži radni staž za odlazak u starosnu mirovinu penje s 15 na 20 godina. Saborski Odbor za Ustav jučer je odlučio pričekati s odlukom o raspisivanju referenduma da bi Vladi ostavili vremena da u roku od 60 dana Saboru dostavi prijedloge traženih izmjena zakona.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar HrvatskiNacionalist
HrvatskiNacionalist
08:49 21.09.2019.

Sistem je takav vlast moze biti samo udbodesnica, svaku normalny osobu ocrne, zatvore a nekad ne tako davno su i likvidirali.

Avatar Django
Django
20:23 20.09.2019.

Skriva li se negdje zamka? Naravno. Veliko je naime pitanje bi li referendum uspio, a to ovi iz sindikata vrlo dobro znaju. Oni su svoje postigli, bacili su ovoj državi još jedan balvan pod noge i time još malo usporili priključak na trendove naprednijih zemalja. Pitanje je samo, za čiji račun. Za račun svoje vlastite djece sigurno ne.