Foto: Reuters/PIXSELL Policija Europske unije bit će na hrvatskoj granici

Policija Europske unije bit će na hrvatskoj granici

11. 09. 2018. u 09:55 44
Trenutačno svaka država članica ima svoju graničnu stražu, a europski propisi dopuštaju da se maksimalno 1500 nacionalnih graničara uputi na zajedničku, europsku zadaću

Na proljeće 2020., dok Hrvatska bude predsjedala Vijećem Europske unije, osim borbenih zrakoplova F-16 Barak, za koje Vlada najavljuje da će početi čuvati hrvatsko nebo, i uklonjenih graničnih kontrola prema ostalim državama članicama EU, što Vlada također najavljuje u sklopu ambicioznog plana da Hrvatska 2020. uđe u schengensku zonu, mogla bi se pojaviti još jedna velika novost – europska granična straža koja čuva hrvatske granice, koje su istodobno i vanjske granice Europske unije.

Zvonimir Despot Hrvatska se mijenja samo kad pritisne Bruxelles

Upravo takvu ideju, osnivanje europske granične i obalne straže s 10.000 naoružanih pripadnika spremnih za razmještaj po vanjskim granicama, ali i s ovlastima da djeluju u trećim zemljama izvan EU ako im to te zemlje dopuste (dakle, zemlje poput Srbije, Crne Gore ili BiH), sprema se iznijeti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u sutrašnjem govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom u Strasbourgu. I, kako se neslužbeno doznaje u Bruxellesu, Juncker želi da ti europski graničari budu spremni za početak rada 2020. godine, što je ubrzani rok u odnosu na sve planove koji su se dosad spominjali kad je bila riječ o takvoj ideji.

Povećane ovlasti

Trenutačno ne postoje europski graničari, nego svaka država članica ima svoju graničnu stražu, a europski propisi dopuštaju da se maksimalno 1500 nacionalnih graničara mobilizira i uputi na neku zajedničku, europsku zadaću. U budućnosti bi, međutim, postojala europska granična straža s 10.000 ljudi, a i ovlasti bi joj bile puno veće, a njezino raspoređivanje puno brže i učestalije. Ti novi europski graničari imali bi ovlasti i da sprečavaju neovlaštene prelaske migranata iz jedne države članice EU u drugu te da vraćaju odbijene tražitelje azila u zemlje izvan EU iz kojih su došli.

Spitzenkandidat Manfred Weber 'Podjela na Istok i Zapad znači kraj EU'

Tradicionalno su države članice bile skeptične prema takvoj ideji jer čuvanje svojih granica drže važnim dijelom svoga suvereniteta i nisu bile baš sklone prenijeti na neku EU razinu te vrlo dragocjene nacionalne ovlasti. Niti su dosad željele stvoriti mogućnost da im na njihove granice, u nekim primjerima možda čak i mimo volje nacionalnih vlada, dođu nekakvi europski graničari, dakle stranci.
No, migrantska kriza promijenila je takav tradicionalno oprezan stav država članica prema ideji europske granične straže, kaže nam jedan upućeni diplomat iz EU.

Za Hrvatsku je također važno da Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex) dobije takve ovlasti da može djelovati izvan teritorija EU, s druge strane vanjskih granica, primjerice u BiH ili Srbiji kad se ondje okupe migranti koje treba spriječiti u masovnim ilegalnim prelascima u Hrvatsku i dalje u EU. Junckerov prijedlog, koji tek treba biti dogovoren i usvojen u Vijeću EU i EP-u, mogao bi ići u tom smjeru.

Dvor na Uni Razminira se vanjska granica Europske unije

Novi ustroj europske granične straže trebao bi formalno biti predstavljen sljedeći tjedan na sastanku u Beču, nakon čega će uslijediti rasprava o prijedlogu izmjene postojeće uredbe, čime bi se broj policajaca povećao s 1500 na 10.000. Prođe li prijedlog, povećat će se broj policajaca s kojima će pojedina zemlja sudjelovati u radu europske granične straže. Hrvatska zasad ima obvezu sudjelovati sa 65 službenika granične policije te njih još 25 za povratak. Sada europske granične policijske snage rade tako da se stavljaju na raspolaganje Frontexu u roku od pet radnih dana nakon što izvršni direktor Frontexa i država članica EU, koja traži pomoć, usuglase operativni plan. Kad je riječ o trećim zemljama, koje nisu članice EU, Frontex je s njima sklapao posebne sporazume kako bi im mogao pomoći, a istodobno smanjiti pritisak na vanjske granice Europske unije. Tako su već Albanija i Makedonija parafirale nacrt sporazuma za operativnu suradnju s Frontexom, a nacrt sporazuma s Crnom Gorom usuglašen je na tehničkoj razini, sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom pregovori su u tijeku.

Nismo tražili pomoć

Hrvatska nije tražila pomoć europskih policijskih snaga u zaštiti granice, a po svemu sudeći to i ne kani učiniti jer – kako kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović – s eventualnim problemima na granici kadri smo se sami nositi.

Problem migranata Austrija želi da se u kontroli granica policiji pridruži i europska vojska

U prilog tomu govori podatak da je u nas 6500 graničnih policajaca, da se povlači europski novac za opremu granične policije pa bi do kraja ove godine trebalo biti isporučeno još 60 terenaca, 60 termovizijskih ručnih kamera, a na granici s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom bit će postavljene stacionarne kamere. Rad naše policije pohvalila je nedavno i njemačka kancelarka Angela Merkel rekavši da je “djelovanje hrvatske policije na vanjskim granicama Europske unije dokaz da je Hrvatska napredovala i da izvrsno obavlja svoj posao u zaštiti vanjskih granica”.

Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu
pogledajte na vecernji.hr
  • 10:53 11. rujna 2018.

    Ovi bi nam cuvali granice tako da bi mogli u svaki trenutak kako se EU politika mjenja propustiti u Lijepu nasu na stotine tisuca emigranata odakle ne bi mogli nigdje u Europu jer su sve zice i vojska oko nasTako ...

  • 10:40 11. rujna 2018.

    vidimo kako su osigurali u svojim zemljama sigurnost pa sad hoće i našu da ugroze. zar nismo mogli postaviti vojsku da osigura NASU granicu.ako već dolaze treba zabraniti dolazak francuzima jer znamo kakvi su pokazali su se kad je bila ...

  • 10:20 11. rujna 2018.

    Tako su nam u Jugoslaviji bratski čuvali granicu. Tko čuva njegovo je. Prestanite kupovati skupe aute i davati gomili novaca za predstavljanje. Zaposlite više hrvatskih graničara i policajaca!

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".