Kritike saborske oporbe, ali i pravne struke, koje trpi premijer Andrej Plenković nakon objave da HDZ neće pristati na imenovanje predsjednice Vrhovnog suda dok se ne imenuju suci na sva upražnjena mjesta na Ustavnom sudu nisu izazvale ni minimalnu pomutnju u vladajućoj koaliciji.
HDZ-ovi partneri danas su na koalicijskom sastanku bez iznimke stali uz premijerov uvjet za imenovanje na Vrhovnom sudu, a da će se stvari tako odviti, moglo se naslutiti već iz izjave koju je dan prije Novom listu dao Dario Hrebak. Predsjednik HSLS-a naglasio je, naime, da je za svako od ovih imenovanja nužan politički dogovor, a u politici je, kaže, kompromis uvijek put do rješenja. – Otkako pratim politiku, dvije su najveće političke stranke, HDZ i SDP, dogovarale modele po kojima se postizao dogovor o ovakvim i sličnim pitanjima i to nikada nije bio jednostavan proces, kako u našem tako i u političkim sustavima diljem Europe. Ne vidim problem u tome da se i ovoga puta tako dogovori, a licemjerno je od oporbe tvrditi da je za njih to politička trgovina, prije bih rekao da je to ustaljena politička praksa – izjavio je Hrebak, zanemarujući činjenicu da izbor na čelnu funkciju na Vrhovnom sudu, dakle najvišu funkciju u sudskoj vlasti, ipak dosad nitko nije uveo kao valutu u političku trgovinu i pritom potpuno otvoreno to priznao, kako je to ovih dana učinio Plenković.
Ta činjenica, međutim, ne smeta ni ostatku koalicije pa je ministar pravosuđa Damir Habijan nakon jučerašnjeg sastanka mogao mirno pred kamere, gdje je ponovio kako HDZ ne namjerava odustati od namjere vezanja ovih imenovanja, odnosno uvjetovanja imenovanja na Vrhovnom sudu imenovanjem sve troje sudaca Ustavnog suda. HDZ i dalje inzistira i na tome da se tri mjesta na Ustavnom sudu imaju popuniti po formuli 2:1, pri čemu bi se dva mjesta popunila na prijedlog parlamentarne većine, a jedno na prijedlog oporbe. – Jedna je stvar predlaganje osoba, njihova stručnost i kvalifikacija, a drugo je način izbora – naglasio je Habijan, ponavljajući argumente koje su proteklih dana iznosili Plenković i drugi HDZ-ovi dužnosnici – da nije riječ o političkoj trgovini, već o načinu na koji se ustavni suci biraju u svim zemljama zapadne demokracije. U Danskoj i Norveškoj ustavne suce biraju vlade, u Austriji vlada i parlament, u nekim drugim zemljama samo parlament, ali uvijek proporcionalno broju mjesta koje neka opcija ima u parlamentu – nizao je ministar pravosuđa. Habijan pritom tvrdi da se na isti način, proporcionalno broju zastupnika, dosad biralo i u Hrvatskoj, ali to nije sasvim točno. Primjerice, 2016. godine birao se jednak broj sudaca na prijedlog vladajućih i oporbe, što, opet, nije nimalo ublažilo poražavajući dojam da je zbrinjavanje stranačkih drugova i jednima i drugima bilo važnije od istinske neovisnosti Ustavnog suda s obzirom na to da su stranke tada tamo poslale čak troje aktivnih saborskih zastupnika.
Habijan se sada nada kako je tvrd stav lijeve oporbe da neće pristati na Plenkovićev ultimatum samo stvar početne "nervoze i zbunjenosti" pa kaže kako vjeruje da će oporba, kad se malo pribere, prihvatiti ovu HDZ-ovu inicijativu. U SDP-ovim redovima, međutim, govore kako im ne pada na pamet odustati od onoga što su već iznijeli, a to je da će s partnerima iz drugih opozicijskih stranaka idućih dana sjesti i dogovoriti tri do pet imena koje će predložiti za ustavne suce. Poručuju i dalje kako im pritom nije bitan ideološki profil kandidata, odnosno kako su u Ustavni sud spremni poslati i stručnjake s integritetom desne provenijencije, za razliku od Plenkovića, koji je u ponedjeljak, nakon sjednice predsjedništva svoje stranke, inzistirao na ideološkom profilu ustavnih sudaca, tvrdeći kako je sad u Ustavnom sudu njih sedmero, dakle većina, lijeve ideološke orijentacije. Premijer je pritom u ljevicu ubrojio i Matu Arlovića, koji je u Ustavni sud izabran na prijedlog HDZ-a.
Što se tiče parlamentarne ljevice, sastanak klubova na kojemu će se utvrditi daljnja strategija trebao bi se dogoditi vrlo skoro, a već sad je poznato kako će ljevica na prvom sastanku s HDZ-ovim pregovaračkim timom naglasiti kako namjerava razgovarati isključivo o ustavnim sucima, nikako o čelnoj funkciji na Vrhovnom sudu, koja se popunjava na prijedlog predsjednika države. Imenovanje na Vrhovni sud formalno u ovom času i ne može biti predmet pregovora jer mišljenje o Milanovićevoj kandidatkinji Mirti Matić još nije donio Odbor za pravosuđe. Na njegovu je čelu prvi mostovac Nikola Grmoja, koji nam je jučer rekao da on s procedurom ne namjerava čekati zbog Plenkovićevih ideja.
– Proveli smo proceduru, razgovarali s kandidatima, došao nam je i dokument iz USKOK-a, koji su svi zastupnici imali priliku vidjeti, i nema nikakvog razloga da ne idemo dalje s procedurom – rekao nam je Grmoja, najavljujući da će sjednicu Odbora za pravosuđe sazvati vrlo brzo. A to znači i da bi se prijedlog za imenovanje u saborskoj proceduri mogao naći svakako prije nego što vladajući i oporba postignu dogovor, ako prostor za dogovor uopće postoji. U tom će trenutku na HDZ-u i partnerima biti da odluče žele li odugovlačiti s glasanjem i inzistirati na vezanom imenovanju ili odbiti Milanovićev prijedlog, što bi vodilo raspisivanju novog javnog poziva i produljenja "v. d." situacije na Vrhovnom sudu, koja traje još od veljače prošle godine.
Htio bi biti hreben i pošten.