Amsterdam je postao prvi glavni grad na svijetu koji je zabranio javno oglašavanje mesa i proizvoda povezanih s fosilnim gorivima, čime je napravio značajan iskorak u usklađivanju javnog prostora s vlastitim klimatskim ciljevima. Odluka je stupila na snagu 1. svibnja, a oglasi za burgere, automobile na benzin i zrakoplovne kompanije uklonjeni su s plakata, tramvajskih nadstrešnica i metro stanica, javlja BBC.
Promjena je već vidljiva na ulicama grada. Na nekim od najfrekventnijih lokacija, gdje su donedavno dominirali oglasi za brzu hranu, SUV vozila i povoljna putovanja, sada se promoviraju kulturni sadržaji poput Rijksmuseuma i koncerata klasične glazbe. Gradske vlasti ističu kako je riječ o potezu koji prati šire ekološke ambicije Amsterdama - poboljšavanje klimatske situacije do 2050. godine te smanjenje potrošnje mesa među građanima za čak 50 posto. ‘Klimatska kriza je vrlo hitna. Ako želite biti predvodnik u klimatskim politikama, a istovremeno iznajmljujete javni prostor za poruke koje idu u suprotnom smjeru - što zapravo radite?’, poručila je Anneke Veenhoff iz stranke Zelena ljevica.
Dodala je i kako građanima nije jasno zašto bi grad trebao zarađivati od oglasa koji su u suprotnosti s politikama koje sam provodi: ‘Većina ljudi ne razumije zašto bi općina trebala zarađivati od iznajmljivanja javnog prostora za nešto protiv čega aktivno vodi politike’, naglašava. Sličan stav ima i Anke Bakker iz Stranke za životinje, koja je inicirala ovu mjeru. Odbacuje kritike da se radi o pretjeranom uplitanju države u osobne izbore.
‘Svatko može donositi vlastite odluke, ali mi pokušavamo spriječiti velike kompanije da nam stalno govore što trebamo jesti i kupovati’, rekla je Bakker, dodajući: ‘Na neki način ljudima dajemo više slobode jer mogu sami birati.’ Prema njezinim riječima, uklanjanje oglasa smanjuje impulzivnu kupnju i šalje jasnu poruku da proizvodi s visokim emisijama - poput jeftinog mesa i putovanja zrakoplovom, više nisu poželjan standard.
Iako oglašavanje mesa čini tek mali udio ukupnog tržišta vanjskog oglašavanja u Amsterdamu, politička simbolika ove zabrane je snažna. Uvrštavanjem mesa uz letove, kruzere i vozila na fosilna goriva, ono se iz osobnog prehrambenog izbora pozicionira kao klimatsko pitanje. Odluka, međutim, nije prošla bez kritika. Nizozemsko udruženje proizvođača mesa poručilo je kako je riječ o ‘nepoželjnom načinu utjecaja na ponašanje potrošača’, naglašavajući da meso ‘osigurava ključne nutrijente i treba ostati vidljivo i dostupno’.
S druge strane, predstavnici turističkog sektora upozoravaju da zabrana oglašavanja putovanja koja uključuju letove predstavlja nerazmjerno ograničenje tržišne slobode. Za aktiviste i organizacije koje su sudjelovale u zagovaranju ove mjere, riječ je o strateškom potezu s dugoročnim ciljem promjene društvenih normi. ‘Ako pogledate stare fotografije, vidjet ćete Johana Cruyffa u reklamama za duhan. To je nekad bilo normalno. Danas nam je to nezamislivo’, rekla je odvjetnica Hannah Prins iz organizacije Advocates for the Future.
Dodaje kako javni prostor oblikuje percepciju društva: ‘Ono što vidimo oko sebe postaje normalno. A ja ne mislim da je normalno gledati ubijene životinje na plakatima. Zato je dobro da se to mijenja.’ Amsterdam ovime nastavlja trend koji su započeli drugi nizozemski gradovi. Haarlem je još 2022. najavio zabranu oglašavanja mesa, koja je stupila na snagu 2024., dok su Utrecht i Nijmegen uveli slična ograničenja.
Na globalnoj razini, sve više gradova uvodi zabrane oglašavanja fosilnih goriva, uključujući Edinburgh, Stockholm i Firencu, dok Francuska ima i nacionalnu regulaciju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da izravni učinci ovakvih mjera na prehrambene navike još nisu u potpunosti dokazani. Epidemiologinja Joreintje Mackenbach ovaj potez naziva ‘fantastičnim prirodnim eksperimentom’.
‘Ako stalno vidimo oglase za brzu hranu, to normalizira takvo ponašanje. Uklanjanjem tih poticaja iz javnog prostora moguće je utjecati na društvene norme’, ističe Mackenbach. Unatoč uklanjanju oglasa iz javnog prostora, oni i dalje ostaju prisutni u digitalnom okruženju, posebice na društvenim mrežama.
No zagovornici mjere vjeruju da će promjena vizualnog identiteta grada dugoročno imati pozitivan učinak, kako na okoliš, tako i na lokalno gospodarstvo. ‘Sve ono što volimo - festivale, male trgovine, lokalne obrte - ne otkrivamo kroz oglase, već kroz iskustvo i preporuke’, zaključuje Prins. ‘Vjerujem da će zbog ovoga lokalni biznisi procvjetati, a velike kompanije možda preispitati što i kako prodaju. Ovo pokazuje da je promjena moguća.’
Besposlen pop I jariće krsti...