Ovaj rat samo ohrabruje napadnute zemlje na suradnju s Izraelom u sigurnosnim pitanjima, neće naškoditi Abrahamskim sporazumima. Naravno da bismo željeli da Saudijci nakon rata normaliziraju odnos s Izraelom: ne vidim problem s Bahreinom, Azerbajdžanom ili Saudijskom Arabijom. Iako nema normalizacije odnosa na političkoj razini iz različitih razloga, iza scene se odvija puno suradnje, istaknula je na briefingu o eskalaciji rata u Iranu na Libanon i zemlje Zaljeva Sima Shine, bivša voditeljica Mossadova Odjela za istraživanje i evaluaciju, a sada viša istraživačica u Institutu za studije nacionalne sigurnosti. Shine tvrdi da rat zapravo potiče države regije na suradnju s Izraelom jer mnoge od njih Iran smatraju glavnom prijetnjom, no to ne znači i da svi žele rušenje režima.
- Svi mrze Iran u regiji, ali mnogi od njih više preferiraju slab režim tamo, nego novi režim koji bi bio prijateljski prema Izraelu – otvorena je analitičarka. Briefing je organizirala EIPA - AMEPA (Europe Israel Press Association - American Middle East Press Association) koja od 0-24 ažurira informacije o stanju na terenu. Prema Sarit Zehavi, osnivačici izraelskog Istraživačkog i obrazovnog centra Alma (Alma Research and Education Center) koja je 15 godina služila u Obavještajnom korpusu IDF-a u istraživanju i analizi, a kasnije u Sjevernom zapovjedništvu, Libanon je i dalje logistička baza za Hezbollah, a granicu između Libanona i Sirije, dugu oko 400 kilometara nemoguće je potpuno kontrolirati.
- Unatoč pokušajima Sirije da spriječi krijumčarenje oružja za Hezbollah, Iran i dalje ima određeni utjecaj na tom području. Izraelska vojska zato pokušava stvoriti sigurnosnu tampon-zonu u južnom Libanonu kako bi zaštitila pogranične izraelske zajednice – pojasnila je S. Zehavi, dodajući da je samo danas dosad zabilježeno oko 20 napada s područja južnog Libanona.
Iran je, kaže, sa skoro milijardu dolara financirao Hezbollah u Libanonu dok mu je stanovništvo gladno te da i Hezbollah ispaljuje puno projektila, ali uzrokuju relativno malu štetu. Prema izraelskim procjenama, iranska strategija ima tri glavna cilja: napad na izraelske civile i gradove, udar na energetsku infrastrukturu u regiji i destabilizaciju zaljevskih država.
- Najavili su već ranije da će oni odlučiti kad će rat završiti. S obzirom na štetu koja im je nanesena, vidjet ćemo koliko tako mogu funkcionirati, ali ovo je okvir: Iran napada civile, energetsku infrastrukturu i države Zaljeva, njihovu sposobnost da se ekonomski održe. Nisu iracionalni, znaju što rade. Napad na naftovod u Azerbajdžanu izveden je jer je Azerbajdžan važan partner Izraela iz kojeg dolazi oko 30 posto izraelskog uvoza nafte. Još ranije Teheran je poručivao: Ako Iran ne može izvoziti energente, onda to neće moći ni nitko drugi u regiji - podsjetila je S. Shine.
Jedna od nepoznanica na terenu odnosi se na Kurde. Prema informacijama iz sigurnosnih krugova, američki predsjednik Donald Trump telefonski je razgovarao s čelnikom kurdske autonomne regije u Iraku, a tema razgovora bila je potencijalna suradnja s Izraelom u operacijama protiv Irana. Postoji mogućnost da kurdske snage pokušaju operirati na teritoriju Irana i da im Izrael otvori logističke koridore za takvu operaciju. Međutim, službenih potvrda o tome za sada nema.
- Ne znamo jesu li ušli u Iran, postoji mogućnost, možda se događa na terenu nešto što ne znamo zasigurno. Nije objavljeno ni od strane Izraela, niti od SAD-a što se točno događa. Vrlo se malo objavljuje o tome što se stvarno događa na terenu.
Nadav Shoshani, glasnogovornik IDF-a za međunarodne medije, govorio je o stanju u Izraelu i intenzitetu iranskih napada koji su posljednjih dana oslabili. I dalje se, kaže, ispaljuju projektili iz Irana i Libanona, ali njihov broj je smanjen, a civilna infrastruktura u Izraelu uspijeva funkcionirati, ne zato što Iran više nema streljiva ili je prestao ciljati civile, nego zato što IDF povlači poteze da se to spriječi.
- Škole još nisu otvorene, ali zračne luke ponovno se otvaraju. Izraelci slijede upute i jako su disciplinirani pa je broj žrtava minimalan. Većina napada usmjerena je prema središnjem Izraelu i Jeruzalemu. Iran namjerno cilja civilna područja i velike gradove, kao i energetsku infrastrukturu pa čak i kada promaše vojni cilj, zbog gustoće naseljenosti postoji velika vjerojatnost da pogode civilne objekte – pojasnio je Shoshani te dodao da je IDF fokusiran na uništavanje iranskih lansirnih rampi i logistike za balističke projektile. O konkretnim brojkama pogođenih ciljeva nije želio govoriti.
Prema IDF-u, civilne žrtve zasad su minimalne. - Vrijeme ide u korist Izraela, a izraelske operativne sposobnosti rastu kako operacije napreduju i ciljevi se ostvaruju. Prvi put u povijesti naš F-35 je srušio iranski avion s posadom u borbi – konstatirao je glasnogovornik IDF-a te naglasio neprocjenjivu važnost snažne američke potpore, istaknuvši da Izrael u ovoj operaciji ima podršku najmoćnije vojske na svijetu.
Sime Shine ističe da iranski režim pokazuje veliku institucionalnu otpornost. Iako ih je rat u subotu ujutro, prvi dan napada, iznenadno, ekspresno su zamijenili smaknute visoke dužnosnike, održali funkcioniranje državnih institucija i nastavili planirati operacije. - Iranski politički sustav ima i ustavni mehanizam za zamjenu vrhovnog vođe. Prema njemu, u trenutku uklanjanja Alija Khameneija, prema članku 111. iranskog ustava, vlast privremeno preuzima vijeće koje uključuje predsjednika sudstva, vjerskog predstavnika i političkog predstavnika države.
Ovaj mehanizam, kako je pojasnila bivša visoka dužnosnica Mossada, ima važnu propagandnu funkciju: režim želi pokazati građanima da se ništa ne mijenja i da država ostaje stabilna čak i u slučaju eliminacije vođe.
U Teheranu se već raspravlja o mogućem nasljedniku 88-godišnjeg Khameneija, a kao jedan od kandidata spominje se i njegov sin Mojtaba Khamenei, kojega podržava Islamska revolucionarna garda (Islamic Revolutionary Guard Corps - IRGC). Ipak, režim zasad oklijeva javno nominirati nasljednika zbog straha da bi ga Izrael mogao odmah eliminirati.
Shine je izložila je tri scenarija razvoja događaja: Prvi je, kaže, promjena unutar režima. Najrealniji scenarij je da promjena dođe iznutra – kroz odluku političke elite koja kontrolira sustav. To bi mogla biti djelomična transformacija režima bez potpunog rušenja strukture. Druga je mogućnost je masovni ustanak stanovništva, poput prosvjeda koji su se događali u siječnju, a sudbina takvog pokreta ovisila bi o spremnosti režima na brutalnu represiju i organiziranosti opozicije. Treći scenarij uključuje oružani sukob unutar Irana koji bi povele etničke i regionalne skupine, primjerice Kurdi i Beluči, i takav bi sukob mogao trajati godinu ili dvije i imati teške humanitarne posljedice.
- Građanski rat bio bi tragedija, ali nije to najgori scenarij. Najgori bi scenarij bio da Izrael nije napao. U tom slučaju Iran bi proizveo tisuće novih balističkih projektila, nastavio razvijati nuklearni program i ojačao mrežu regionalnih proxyja - komentirala je analitičarka.
Prema procjenama izraelskih analitičara, Iran je u rat ušao u vrlo lošem stanju: gospodarski oslabljen, s energetskim problemima i pod velikim unutarnjim pritiskom. Unatoč tome, režim i dalje pokazuje otpornost i sposobnost nastavka sukoba. Ključno pitanje ostaje hoće li rat dovesti do unutarnje transformacije Irana, destabilizacije režima ili samo do njegove privremene prilagodbe.
- Ni izraelski premijer Netanyahu ni predsjednik SAD-a Trump nisu rekli da je cilj napada promjena režima, nego omogućavanje uvjeta za njegovu promjenu narodu Irana da on to učini. Trump im je rekao: 'Čekajte da završimo posao, idite na ulice i promijenite institucije.' Režim se ne mijenja napadom izvana, 90 milijuna ljudi ima slobodu to učiniti, a većina želi promjenu - zaključila je S. Shine te dodala da ne znaju ima li organizirane strukture koja bi mogla poduprijeti promjenu, a većina kontakata CIA-e i Mossada s ljudima u Iranu pokazuje da ima ljudi koji su u kućnom pritvoru, a bili su prije dio režima te da bi oni možda mogli biti dio transformacije.
- Poznaju sustav iznutra, ali ga mrze nakon toliko godina kućnog pritvora – zaključila je. Sarit Zehavi upozorila je da promjena unutar režima nije promjena, nego kozmetika: - Ako to prežive, bit će sposobni opet izgraditi nuklearni program i ojačati svoje proxyje. Zaključak je da su u konačnici uvijek su moguća i iznenađenja jer Donald Trump ima svoj interes koji se ne mora uvijek poklopiti s izraelskim.
Jel ju netko upitao gdje su topnički dnevnici da se vidi tko je pobio djecu u Iranu ? Nije nitko ? A dobro samo pitam