Ova invazivna vrsta došla je u Europu prije 20 godina, a predstavlja veliku opasnost poljoprivredi: Evo i zašto

Invazivni azijski stršljeni jedu stotine različitih vrsta insekata, uključujući one koji su važni oprašivači, upozoravaju znanstvenici. Naime, istraživanjem probave ovih invazivnih kukaca ukazali su na još jedan problem koji ovi insekti mogu prouzročiti. Stršljeni su prijetnja domaćim kukcima koji su već pod pritiskom poljoprivrede, promjena u korištenju zemljišta i kemijskog zagađenja, prenosi zimo. Stoga imaju velik utjecaj na poljoprivredu, pri čemu se zna da 43 od 50 najčešće identificiranih vrsta u prehrani ličinki stršljena posjećuju cvijeće - uključujući i tri glavna europska oprašivača usjeva. Ova proždrljiva invazivna vrsta, porijeklom je iz jugoistočne Azije i stigao je u Francusku u teretu keramike iz Kine prije otprilike 20 godina te se ubrzano širi kontinentom.

Azijskom ili žutonogom stršljenu su glavni plijen  medonosne pčele, a može ubiti i do 50 pčela dnevno. Prvi put je viđen u Ujedinjenom Kraljevstvu 2016., a od tada ga se redovito viđa, uključujući 44 slučaja potvrđena 2024. godine. Provedeno istraživanje o probavi ove vrste ukazalo je na 1449 različitih vrsta plijena kojima su odrasli stršljeni hranili svoje ličinke u gnijezdima, od kojih se više od polovice (55%) moglo identificirati kao određena vrsta. Plijen je uključivao širok raspon muha, osa, pčela, leptira, moljaca i paukova, a najčešće su se nalazile medonosne pčele, ose i muhe, prenosi zimo. 

Među plijenom su pronađena tri najbolja oprašivača usjeva, a to su medonosna pčela, bumbar i crvenorepi bumbar. Siffreya Pedersen, voditeljica studije je objasnila kako prehrana azijskog stršljena varira tijekom godine. "Poznato je da azijski stršljeni napadaju medonosne pčele, ali do sada nije ispitan cijeli raspon njihove prehrane. Prehrana je jako varirala tijekom godišnjih doba i između regija, pokazujući da su vrlo fleksibilni grabežljivci" kazala je Pedersen. "Insekti igraju vitalnu ulogu u omogućavanju funkcioniranja ekosustava - uključujući oprašivanje, razgradnju i kontrolu štetočina. Većina populacija insekata je u opadanju zbog čimbenika kao što su uništavanje staništa i kemijsko onečišćenje. Širenje područja naseljenih azijskim stršljenima predstavlja dodatnu prijetnju" dodaje. Studija je objavljena u časopisu Science Of The Total Environment.