Nakon što je otkriven povratak orijentalnog stršljena na naše prostore, danas je potvrđeno da je stigao i u Split. Građani su ga pronašli u poštanskom sandučiću na splitskim Brdima, a posebno je zanimljivo da se ova vrsta vratila nakon gotovo šest desetljeća izbivanja. Kako je za Slobodnu Dalmaciju ispričao biolog Toni Koren iz udruge Hyla, orijentalni stršljen se prvo ponovno pojavio u Sloveniji, a potom ga je on uočio u Kaštel Sućurcu.
"Srećom, mi biolozi smo jako znatiželjni. Doba je cvjetanja koromača, kojeg ima baš puno, a na njima sam i uočio orijentalnog stršljena. Znao sam da se nedavno pojavio u Sloveniji pa sam bio upoznat s njegovim izgledom te razlikama u odnosu na ostale vrste. Značajno je što se pojavio u Hrvatskoj nakon gotovo 60 godina, za sada je ovo jedini poznati lokalitet, ali može se pretpostaviti da je prisutan i na drugim mjestima", rekao je Koren.
Njegova pretpostavka ubrzo se pokazala točnom. Danas nam je, nakon što je potvrdio da je i u Splitu riječ o istoj vrsti, rekao da je najvjerojatnije u pitanju jedinka iz istog gnijezda kao ona koju je ranije vidio u Kaštelima. Orijentalni stršljen veličinom je sličan europskom, ali se razlikuje po boji. Prepoznatljiv je po crvenkasto-žućkastim tonovima i specifičnim prugama na abdomenu. Zasad nema znanstvenih dokaza da je otrovniji od ostalih vrsta. Njegov ubod je bolan i neugodan, ali u većini slučajeva nije opasan za život.
"Za orijentalnog stršljena je karakteristično da ubrizgava veću količinu otrova, može ubosti više puta te njegov otrov sadrži histamin, fosfolipazu, hijaluronidazu i acetilkolin koji izazivaju upalu, bol, edem (otok). Najčešće reakcije su lokalne – bol, crvenilo, otok, osjećaj topline i svrbež na mjestu uboda. Oteklina obično traje od jednog do tri dana. Ako je otok veći od 10 cm i traje do 48 sati, riječ je o intenzivnijoj lokalnoj reakciji, što ne mora biti alergija, ali može upućivati na osjetljivost. Sistemske reakcije poput osipa, vrtoglavice i mučnine spadaju u teži stupanj, dok je najopasnija anafilaksija – rijetko, ali potencijalno smrtonosno stanje koje se očituje otežanim disanjem, padom tlaka, jakim grčevima, osipom cijelog tijela ili oticanjem jezika i grla", objasnio je dr. Babić.
Liječnici savjetuju udaljavanje od mjesta napada jer stršljeni ispuštaju feromone koji mogu potaknuti masovni napad. Ubod treba očistiti vodom i sapunom, eventualno staviti antiseptik te potom hladni oblog, kroz 10 do 15 minuta. Poželjno je uzeti i antihistaminik (npr. loratadin, desloratadin, cetirizin) te analgetik po potrebi (paracetamol, ibuprofen). Ako se slučajno javi otežano disanje, oticanje lica ili grla te osip po cijelom tijelu, odmah treba pozvati hitnu pomoć jer je moguće da se radi o anafilaktičkoj reakciji.
Medicinsku pomoć treba potražiti i ako simptomi potraju dulje od tri dana, oteklina se širi ili gnoji, pojavi se povišena temperatura, slabost, ili ako je ubod bio u glavu, vrat ili usta jer oteklina na tim mjestima može biti opasna i bez alergije. Višestruki ubodi predstavljaju rizik i za zdrave osobe, kod odraslih opasnost nastaje nakon desetak uboda, a kod djece već nakon tri do pet. Tada može doći do tzv. toksične reakcije s mučninom, povraćanjem, slabošću, bolovima, a u težim slučajevima i do raspada mišića (rabdomiolize) ili oštećenja bubrega. U takvim slučajevima nužna je hitna medicinska pomoć.