Do prije nekoliko godina državna zemlja, na stotine hektara, “dijelila” se na natječajima pojedincima koji do danas nisu realizirali svoje klimave gospodarske programe i svejedno „beru“ izdašne bruxelleske i nacionalne potpore, a već sljedeće godine za nju će se moći natjecati i stranci. I ne samo za državnu! U lipnju 2020. ističe sedmogodišnji moratorij na prodaju državne i privatne poljoprivredne zemlje stranim državljanima i stranim pravnim subjektima, koji smo isposlovali na temelju sporazuma o pridruživanju EU 2011., a iako smo tada dobili i mogućnost njegova produljenja na dodatne tri godine, zahtjev odgovornih do danas nije otišao na adresu Europske komisije.
Nismo se maknuli s mrtve točke
Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu, kaže da smo prijelazno razdoblje dobili kako bi se uklonili nedostaci u poljoprivrednom sektoru i unaprijedila konkurentnost na tržištu EU koje nam se iznenada otvorilo. Obvezali smo se EK na niz mjera: uređivanje vlasničkih prava i podataka u zemljišnim knjigama i katastru, komasaciju… No do danas nismo osnažili vlastite poljoprivredne proizvođače s dovoljnim količinama zemljišta kako bismo bili konkurentniji. Nevjerojatno je, tvrdi ona, da ni zadnje tri godine, nakon što je EK pri u preispitivanju prijelaznih mjera 2017. utvrdio da nismo mnogo odmakli s mrtve točke, nije bilo gotovo nikakvog raspolaganja državnim zemljištem. Po novom Zakonu o poljoprivredom zemljištu koji je stupio na snagu 2018. nije raspisan nijedan natječaj za dodjelu zemlje u zakup pa nije dodijeljen nijedan hektar.
– Obveze koje smo si kao država sami zadali u prijelaznom razdoblju nismo izvršili. Stoga je jasno da nećemo dobiti dodatne tri godine i od 2020. mogućnost kupnje zemljišta imat će i ostali subjekti iz EU – kaže Blažić. Tim više što je opće načelo da se slobodnim kretanjem kapitala potiču prekogranična ulaganja.
Godinu dana za prodaju lokalcima
– S obzirom na izuzetno složenu demografsku situaciju i veliku migraciju stanovnika iz tradicionalnih ruralnih sredina, sigurno će doći do znatne potražnje za kupnjom poljoprivrednog zemljišta i promjena u vlasničkoj strukturi jer u EU nema mnogo slobodnog poljoprivrednog zemljišta, a i znatno je skuplje. Možemo se samo nadati da će zemljište kupovati ozbiljni poljoprivredni proizvođači koji će sa sobom donositi nove tehnologije, digitalizaciju proizvodnje, ulagati znanja i kapital i ubrzano prenositi nužni know how – kaže Blažić.
Europarlamentarka Marijana Petir kaže kako je upravo koncentracija zemljišta u rukama velikih kompanija i investicijskih fondova pojava koja brine većinu država članica istočnog dijela EU i veliko je pitanje hoće li hrvatski seljak nakon 2020. biti „sluga“ na vlastitoj zemlji ako se vlasti ne trgnu i omoguće našim poljoprivrednicima da uđu u posjed državnog zemljišta. Dodatni je problem i pritisak na gradonačelnike i načelnike u Slavoniji koje se “prisiljava” da dosadašnje ugovore s Agrokorom prenesu na nova poduzeća u kojima većinsko vlasništvo imaju stranci, objašnjava. Škotska je ove godine pokrenula reformu gospodarenja zemljištem kojom traži veću participaciju lokalnog stanovništva pri donošenju odluka o ustupanju prava, a Mađarska je vlada, kad je vidjela kojim sve nepoštenim praksama stranci dolaze do zemlje u Bugarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, pa i Mađarskoj, propisala uvjete prodaje s prednošću lokalnih poljoprivrednika u krugu 30 km.
– Hrvatska ima još godinu dana da riješi pitanje državnog zemljišta i proda ga lokalnim poljoprivrednicima po povoljnim cijenama osiguravajući odgovarajuće zaštitne mehanizme u skladu s preporukama EU – rekla je Petir. I Antun Laslo iz Udruge OPG-a Život zalaže se za prodaju državne zemlje poljoprivrednicima. Ako je sve drugo privatizirano, zašto ne i ona – i to mladim poljoprivrednicima koji sada odlaze iz RH, umjesto da se njome manipulira za nečiji račun, kao što je to sada slučaj sa zemljom u zakupu Agrokora, pita Laslo. No, po Matiji Brlošiću, potpredsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore, sada je veći problem najavljena revalorizacija zakupa državne zemlje. Dizanjem najamnine i za 100% na državnim njivama puno će se domaćih poljoprivrednika potjerati sa zemlje – i eto stranaca na našoj zemlji s ugovorima na 20 i više godina, kaže Brlošić. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK, kaže kako ne vjeruje u stampedo stranaca na hrvatsku zemlju.
– Spasila nas je usitnjenost parcela. Nikoga ne zanima skupljanje hektara po hektara, a strana pravna osoba koja je do sada htjela našu poljoprivrednu zemlju već ju je mogla kupovati. Dovoljno je bilo da osnuje društvo sa sjedištem u RH – objašnjava. Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako strani građani traže površine veće od 1000 hektara, a takvih uređenih zemljišta nemamo.
– Okrupnjeno zemljište koje se danas koristi stranci neće moći dobiti jer prvenstvo kupnje i zakupa državne zemlje imaju dosadašnji posjednici, mladi poljoprivrednici, stočari i domicilno stanovništvo. Što se tiče privatnog zemljišta, hoće li netko prodati u Dalmaciji ili Istri svoju djedovinu od 500 kvadrata, to Ministarstvo ne može spriječiti jer nije nadležno – odgovaraju. Ističu da je dosad u Upisniku poljoprivrednika registrirano 77 OPG-ova čiji nositelji imaju prijavljeno prebivalište izvan teritorija RH i 13 članova. Na upit hoće li tražiti produljenje zabrane prodaje strancima, kako je to lani najavio državni tajnik Tugomir Majdak, odgovaraju kako će pravovremeno podnijeti zahtjev. Termin pravovremeno za mnoge je pak, kažu nam, odavno istekao. Iz pretpristupnog ugovora s EU proizlazi da je taj rok prošao u trećoj godini od dana pristupanja, kaže Petir.
Video: Marijan Mavračić i 'Jagodica Purgerica'
Ma sve prodajte koju p..du materinu uopće nekaj trebate osim sabora,kantine u njemu i plaća za vojsku uhljeba koja glasa za njih a za to im ne treba zemlja,voda i šume nego lova koju budu dobili od toga pa dok se ne potroši a onda tko je jamio je jamio