Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je novu međunarodnu inicijativu pod nazivom Odbor za mir, s ciljem rješavanja globalnih sukoba, no prijedlog je već izazvao zabrinutost među diplomatima i dijelom američkih saveznika zbog mogućeg potkopavanja uloge Ujedinjenih naroda. Prema dostupnim informacijama, Trump je uputio pozive desecima svjetskih čelnika da se pridruže tom tijelu. Dok su neke tradicionalne saveznice Sjedinjenih Američkih Država reagirale oprezno ili su čak odbile sudjelovanje, pojedine države s dugogodišnje napetim odnosima s Washingtonom, poput Bjelorusije, prihvatile su poziv.
Ideja o osnivanju Odbora za mir prvi je put predstavljena u rujnu prošle godine, kada je Trump najavio plan za okončanje rata u Gazi. U međuvremenu je pojasnio da se djelokrug rada tog tijela neće ograničiti samo na Bliski istok, već će obuhvatiti i druge sukobe diljem svijeta. Prema nacrtu povelje, Trump bi bio prvi predsjednik Odbora, koji bi imao zadaću promicati mir i posredovati u rješavanju međunarodnih sporova.
Povelja također predviđa da države članice imaju mandat od tri godine, osim ako ne uplate milijardu dolara za financiranje rada Odbora, čime bi stekle stalno članstvo. U izvršni odbor inicijative imenovani su, među ostalima, američki državni tajnik Marco Rubio, Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff, bivši britanski premijer Tony Blair te Trumpov zet Jared Kushner.
Prema riječima visokog dužnosnika Bijele kuće, oko 35 svjetskih čelnika već je pristalo na sudjelovanje, od približno 50 pozvanih. Među njima su saveznici SAD-a s Bliskog istoka poput Izraela, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Jordana, Katara i Egipta, kao i Turska i Mađarska, članice NATO-a čiji su čelnici u dobrim osobnim odnosima s Trumpom. Inicijativi su se pridružile i zemlje poput Pakistana, Indonezije, Maroka, Kosova, Kazahstana, Uzbekistana, Paragvaja i Vijetnama.
Posebnu pozornost izazvalo je prihvaćanje poziva od strane bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, koji je godinama bio izoliran od Zapada zbog stanja ljudskih prava i potpore Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Taj potez dolazi u trenutku postupnog približavanja Washingtona i Minska. Rusija i Kina zasad se nisu izjasnile o sudjelovanju, a analitičari procjenjuju da su obje zemlje oprezne jer kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta ne žele inicijative koje bi mogle umanjiti njihov utjecaj.
Trump je, unatoč čestim kritikama na račun Ujedinjenih naroda, ovaj tjedan pokušao ublažiti zabrinutost da bi novi Odbor mogao zamijeniti UN, poručivši da ta organizacija ima velik potencijal i da treba nastaviti s radom, piše Reuters. S druge strane, nekoliko bliskih američkih saveznika već je odbilo sudjelovanje. Norveška i Švedska odbile su poziv, dok je u Italiji izražena zabrinutost da bi članstvo u tijelu kojim predsjeda čelnik jedne države moglo biti u suprotnosti s ustavom. Francuska je također najavila odbijanje, nakon čega je Trump zaprijetio uvođenjem visokih carina na francuska vina i šampanjce. Kanada je načelno pristala na sudjelovanje, ali navodi da se detalji još razrađuju, dok Velika Britanija, Njemačka i Japan zasad nisu zauzeli jasan stav.
Ukrajina je poručila da razmatra poziv, no predsjednik Volodimir Zelenski istaknuo je da mu je teško zamisliti sudjelovanje u istom tijelu s Rusijom nakon četiri godine rata. Poziv je upućen i papi Lavu, prvom papi iz Sjedinjenih Država, koji razmatra ponudu, objavio je Vatikan. Pravni okvir djelovanja Odbora za mir zasad je nejasan. Vijeće sigurnosti UN-a prošlog je studenoga dalo ograničeni mandat toj inicijativi, i to isključivo u vezi s Gazom, do 2027. godine. Rezolucija predviđa da Odbor koordinira obnovu Gaze i, po potrebi, rasporedi privremene međunarodne stabilizacijske snage, uz obvezu redovitog izvještavanja Vijeća sigurnosti. Međutim, ostaje otvoreno pitanje kakve će ovlasti Odbor imati izvan tog konteksta i kako će surađivati s postojećim međunarodnim institucijama.