Europska komisija objavila je novi plan razvoja brzih željeznica u Europi, čiji je cilj učiniti vlak najbržim i najudobnijim načinom putovanja. Plan predviđa bolje povezivanje gradova, smanjenje vremena putovanja i poticanje klimatski prihvatljivog prometa. Prema objavljenom rasporedu, do 2030. godine putnici će moći putovati od Berlina do Kopenhagena za samo četiri sata, dok će vožnja između Sofije i Atene trajati šest sati do 2035. godine – dvostruko kraće nego danas. Plan uključuje i nove željezničke veze između baltičkih zemalja, kao i trasu koja će povezati Pariz, Madrid i Lisabon do 2035. godine. Uz to, predviđeni su obvezni rokovi, sporazumi o ulaganjima te uvođenje sustava besprijekorne prekogranične prodaje karata, a planira se i proširenje noćnih linija vlakova. Međutim, Srbija je potpuno izostavljena. Brzi vlakovi neće prolaziti kroz Beograd, Novi Sad ni Niš, što znači da će putovanja kroz regiju ostati sporija i manje učinkovita u usporedbi sa susjednim zemljama koje su već uključene u mrežu brzih pruga. Izostanak Srbije s karte također sugerira da će ulaganja u modernu željezničku infrastrukturu u zemlji vjerojatno kasniti, prenosi N1.
Zdravko Janković, supredsjednik Beogradskog odbora Zeleno-lijevog fronta, na društvenoj mreži X kritizirao je ovu odluku: 'Pogledajte kartu plana brzih željeznica koju planira EU. Nema prolaska kroz Beograd, Niš ni Novi Sad – jasno je da nije sigurno. Ovo je posljedica Vučićeve politike, koja Srbiju drži izvan ključnih europskih prometnih ruta. Vjerujem da se plan može promijeniti, ali za to je potrebno političko djelovanje.' Podsjetimo, Beograd, Niš i Novi Sad nekada su bili na ruti slavnog Orient Expressa, što dodatno naglašava simbolički i praktični značaj izostanka Srbije iz buduće europske mreže brzih željeznica.
Znači u članku ćemo samo spominjati Srbiju, a nećemo ni jednom riječju spomenuti Hrvatsku. Logično i dosljedno, kao i do sada.