Divovski problem

Njemačkoj kronično nedostaje stručna radna snaga u građevinarstvu: Rješenje su - žene

Foto: Carmen Wolf/Deutsche Welle
Njemačkoj kronično nedostaje stručna radna snaga u građevinarstvu: Rješenje su - žene
26.10.2021.
u 13:40
Građevinarstvo muči divovski problem nedostatka stručne radne snage. Razlog je i to što u građevinarstvu radi manje žena nego i u jednoj drugoj struci. Da bi se to promijenilo trebalo bi ukloniti neke prepreke.
Pogledaj originalni članak

"Püppi at work" je poznata influencerica. Ova mlada crvenokosa žena s tetovažom na ruci voli velike strojeve, osobito utovarivače na kotačima tvrtke Caterpilar. Agnes Borchers je možda najpoznatija građevinska djelatnica u Njemačkoj, ona slike iz svoje svakodnevice u građevinskoj tvrtci Hagedorn objavljuje na Facebooku, Instagramu i TikToku. Nakon izobrazbe za vrtlaricu zaposlila se u sasvim drugom zanimanju – već kao dijete je, kaže, htjela nešto raditi s bagerima.

Impresioniraju ju već snaga i veličina građevinskih strojeva. „Nevjerojatno je koje količine materijala se time mogu pomicati! A istovremeno je tehnika u kabini tako osjetljiva da možeš raditi precizno, u centimetar točno." Osim toga taj posao nudi potvrdu koja dugo traje: „I godinama nakon završetka projekta uživam kad prođem pored nekog bivšega gradilišta i mogu reći: ja sam na tome radila!" – kaže Agnes Borchers, koja je odabrana za glavnu ulogu kampanje „Frau am Bau" (Žena na građevini).

Zabrana rada na gradilištu

Kampanju je pokrenula njezina šefica Barbara Hagedorn. Ona skupa sa svojim mužem vodi istoimeno obiteljsko građevinsko poduzeće i misli da je najveće gradilište u njezinoj struci – nedostatak stručne radne snage. Građevinarstvo već više od jednog desetljeća dobro raste i ima više posla nego što može obaviti, piše Deutsche Welle.

Za nekoliko godina će četvrtina građevinskih radnika otići u mirovinu. Istovremeno ni jedna druga gospodarska grana ne zapošljava tako malo žena kao građevinarstvo: samo 13 posto. A ovakvih kao Agnes Borchers, koje stvarno crnče na gradilištu, je još puno manje. Prema navodima Glavnog saveza njemačke građevinske industrije HDB među zidarima, betonircima, stolarima i vozačima građevinskih strojeva je manje od tri posto žena.

Video - Kako strani radnici žive u Hrvatskoj: Sobe dijele s kolegama, a nakon posla rijetko kad gdje idu

 

Sve do 90-ih godina je „slabijem spolu" u zapadnoj Njemačkoj bilo zabranjeno raditi na gradilištima. Taj posao je smatran teškim i prljavim. U DDR-u je ipak bilo upravljačica građevinskim dizalicama i vozačica bagera. Kao i građevinskih inženjerki i arhitektica. Njihov udio raste i u ujedinjenoj Njemačkoj. Mnoge od tih visoko-kvalificiranih žena odlaze u javne službe: smatra se da je rad u njima prikladniji za spajanje posla i obitelji nego u privatnim poduzećima koja češće mijenjaju gradilišta.

Više ženskih uzora

Građevinski poslovi nisu više uvijek prljavi i teški: nova tehnika i metode rada zahtijevaju više pameti nego snage mišića, naglašava Barbara Hagedorn. Njezino poduzeće si je postavilo cilj više žena obrazovati za poslove izvan uprave. U kampanji su predstavljene žene - od šefice preko voditeljice projekta do upravljačice strojevima -  na plakatima, na web-stranici i na društvenim medijima. Zainteresirane djevojke mogu na simulatoru iskušati kako izgleda rad na bageru. Hagedorn je jedno od pet najjačih poduzeća za rušenje na svijetu, a od ljeta je dobilo četiri naučnice za građevinske radove te jednu mladi inženjerku i jednu vozačicu kamiona.

Više ženskih uzora i jače obrazovne poticaje žele sudionice i sudionici jednog ispitivanja koje je Hagedorn proveo početkom 2021. godine. Seksizam i predrasude njih 75 posto smatra problemom u toj branši. To mišljenje dijeli čak 80 posto muških sudionika istraživanja. Pripadnici oba spola također se slažu da je ženama teže napredovati uz istu kvalifikaciju.

Velika razlika u plaći

Žene u građevinarstvu zarađuju prosječno za četvrtinu manje, i onda kad obavljaju isti posao, utvrdio je HDB početkom godine. Istina, i one profitiraju od stalnog rasta potražnje za građevinarima i zarađuju znatno više nego prije deset godina. Ali, razlika u odnosu na muške kolege se jedva smanjila. Tu je puno posla za mrežu od 15 građevinskih poduzeća koja su se pridružila Hagedornu u nastojanju da dobiju više žena za naučnice i da promijene strukture.

Bianca Weber-Lewerenz je 1997. bila prva zidarica u Baden- Württembergu. Prilikom jedne prakse ova tadašnja maturantica je primijetila: „Građevinarstvo je posao za mene!" Htjela je gledati kako zgrade rastu i osjetiti miris betona. To što nije bilo ni jedne druge žene u poduzeću i nije bilo zahoda za žene nije ju obeshrabrilo. Odnos s kolegama na gradilištu bio je u redu. „Muškarci imaju poštovanja prema ženama koje mogu izdržati vani na vjetru i lošim vremenskim uvjetima i prema ženama koje imaju plan."

U međuvremenu je ona građevinska inženjerka, samostalna građevinska savjetnica, mentorica za učenice i studentice u tzv. MINT-zanimanjima (matematika, informatika, prirodne znanosti, tehnika) i samostalna znanstvenica. Trenutno ju osobito zanima tema etičkog oblikovanja digitalne preobrazbe u građevinarstvu. Ona je prošle godine osnovala inicijativu koja se time bavi.

Algoritmi i umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija, istina, sporije osvaja građevinarstvo nego druga proizvodna područja, ali ima velik potencijal za nova zanimanja i poslovne modele. Ona pomaže da se ljude rastereti, vrednuje slike i podatke strojeva, nadzire tehniku u zgradama, registrira ljude i strojeve, automatizira i dokumentira radne procese te izbjegne ljudske greške, naglašava ova znanstvenica. Ali, kakvu će odluku donijeti algoritmi, to se ne zna.

Ako nedostaju žene na stručnim i vodećim pozicijama postoji opasnost da strojevi budu razvijeni jednostrano i da u njihovom treniranju ostanu rupe, kaže Weber-Lewerenz. To vodi krivim odlukama koje se donose uz pomoć umjetne inteligencije. Ona ipak gleda pozitivno na potrebe građevinarstva za umjetnom inteligencijom, kao šansu da se „ljudima stvari objasni, da se stvari suoblikuje i ljude uključi u procese". Žene bi kod svih procesa donošenja odluka trebale biti jako zastupljene kako bi se njihove potrebe korisnica javnih i privatnih građevina jače uzimalo u obzir i kako bi nastale inovacije.

Poduzeća sve češće koriste umjetnu inteligenciju i kod traženja zaposlenika. U kompjutore se unosi mnoštvo podataka iz prošlosti uz pomoć kojih oni mogu izdvojiti prikladne kandidate. Ali, u prošlosti su rijetko žene radile na gradilištima. Jednostrana umjetna inteligencija bi se mogla pobrinuti za to da tako ostane i u budućnosti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

VL
????
08:59 27.10.2021.

"Studiraj sinko, da se ne mučiš kao ja", kažu roditelji, dijete završi gender studies i ne može naći posao, pa njurga po internetu da tamo neki vodoinstalater bez škole ima bolju plaću i bolji standard, a školovani akademski građani ne mogu naći posao, a "država sve to gleda".

KR
Krotila
14:33 26.10.2021.

AUTOR vi bi još više Hrvata iselili.

AA
aabbcc
20:01 26.10.2021.

Pa napisite jednostavno Njemacka zove i priziva migrante, gradjevinare, vozace ... dolazite spasavajte Njemacku!