Iako je planirani dolazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Beograd u posljednji trenutak odgođen, prema pisanju Frankfurter Allgemeine Zeitunga posjet bi ipak trebao biti realiziran uskoro, a već sama mogućnost njegova dolaska izazvala je snažne političke reakcije u Srbiji i regiji. Riječ je o potencijalno jednom od najosjetljivijih diplomatskih poteza Beograda od početka ruske invazije na Ukrajinu. Istodobno, Srbija i Ukrajina nalaze se nadomak potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini nakon višegodišnjih pregovora. U Beograd bi zbog završnih razgovora trebao doputovati zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kačka, što potvrđuje da se odnosi dviju država posljednjih mjeseci intenziviraju i na političkom i na gospodarskom planu.
Službeni posjet ukrajinskog predsjednika Srbiji imao bi, pak, višestruko značenje. Srbija je jedna od rijetkih zemalja u Europi koje se nisu pridružile sankcijama protiv Rusije. To se, među ostalim, jasno vidi i na beogradskom aerodromu, s kojeg svakodnevno polijeću zrakoplovi za Moskvu i druge ruske gradove. Istovremeno, proruske simpatije većeg dijela stanovništva nigdje nisu toliko izražene kao u Beogradu. Putin u Srbiji uživa iznimno visoku podršku – vjerojatno višu nego u samoj Rusiji. Dolazak Volodimira Zelenskog u službeni posjet Srbiji u Moskvi će se stoga vjerojatno doživjeti kao ukrajinski upad u Putinovo balkansko dvorište, smatra FAZ. S druge strane, službeni Beograd time želi poručiti: mi nismo ničije dvorište, pa tako ni rusko. Slike na kojima se Zelenski prima s najvišim državnim počastima, i to upravo u Srbiji, za Kremlj bi značile ozbiljan PR poraz, dodaje njemački list.
Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ovakav bi posjet – koji podrazumijeva i glavni grad ukrašen plavo-žutim zastavama u čast gosta – na unutarnjem planu bio priličan politički rizik. Ponajprije zato što provladini mediji u Srbiji već godinama šire proruske i antiukrajinske narative, čime su takvo raspoloženje u javnosti, ako ne izravno potpirivali, onda svakako dodatno učvrstili. Doduše, huškačkih tekstova usmjerenih protiv Ukrajine i Zelenskog osobno u posljednje je vrijeme ipak manje – vjerojatno upravo u sklopu priprema za planirani posjet, primjećuje FAZ.
Ono na što srbijanski predsjednik ne može utjecati jest reakcija Rusije. Jedni optužuju Vučića da je bliski Putinov saveznik, za što FAZ navodi da je u ovakvoj pojednostavljenoj formi netočno. Drugi ga pak optužuju da u staroj jugoslavenskoj maniri sjedi na dva stolca i balansira između Istoka i Zapada kako bi izvukao najbolje iz oba svijeta, što, dodaje FAZ, znatno bliže odgovara istini. Međutim, ta je politika već i prije nailazila na svoja ograničenja. U Europskoj uniji Vučiću su jako zamjerili što je prošle godine, kao jedan od rijetkih europskih političara (uz slovačkog premijera Roberta Fica i vođu bosanskih Srba Milorada Dodika), sudjelovao na Putinovoj propagandnoj paradi povodom 9. svibnja. Europska komisija tada je Vučićevo ponašanje nazvala neprihvatljivim: „Pravo mjesto za iskazivanje podrške miru 9. svibnja je Kijev, a ne Moskva.“ Šefica europske diplomacije Kaja Kallas dodala je kako nitko tko uistinu želi mir u Ukrajini ne može stajati uz Putina.
No, taj izlet u Moskvu Vučiću očito nije donio previše bodova u Kremlju. Samo nekoliko tjedana kasnije, potkraj svibnja, a potom još jednom u lipnju 2025. godine, ruska vanjska obavještajna služba (SVR) oštro je napala Vučića u dva javna priopćenja. U prvom od njih Putinovi su agenti predbacili srbijanskom vodstvu „antirusko djelovanje“ i „nož u leđa“ Rusiji. Naveli su da Srbija preko „zemalja posrednica“ opskrbljuje Ukrajinu streljivom. Beograd je to uzvratio tek polovičnim demantijem, tvrdeći da oružje nije isporučio ni Ukrajini ni Rusiji. U lipnju je ruska služba otišla korak dalje, tvrdeći da Srbija isporučuje oružje i streljivo prvenstveno preko Češke i Bugarske. „Pritom je proizvođačima u Srbiji dobro poznato tko su stvarni kupci njihovih proizvoda i da će njihove rakete i granate ubijati ruske vojnike i stanovnike ruskih mjesta“, stajalo je u priopćenju službe. Također je naglašeno kako su se Srbi i Rusi „tijekom mnogih stoljeća“ zajedno borili protiv vanjskih neprijatelja, da bi poruka završila oštrom kritikom na račun Vučića: „Žalosno je što su ove tradicije prijateljstva i uzajamne pomoći sada uništene zbog pohlepe i kukavičkog sjedenja na više stolaca.“
FAZ navodi da je činjenica da će Vučić vjerojatno uskoro ugostiti Zelenskog ujedno i neizravna poruka Beograda Putinu o samom tijeku rata u Ukrajini. "Da ruska vojska nezadrživo gazi prema Kijevu, Vučić – koji u vanjskoj politici uvijek postupa iznimno oprezno – sigurno ne bi povukao ovakav potez. Ovako i Beograd signalizira Kremlju: Zelenski i Ukrajina za nas ostaju važan čimbenik", pišu Nijemci. To, doduše, nije posve nov signal iz Srbije. Vučić i Zelenski već su imali nekoliko javnih susreta i razgovora, a prema dostupnim informacijama FAZ-a, i nekoliko onih za koje javnost nikada nije doznala. Poznato je da su se dvojica predsjednika u kolovozu 2023. sastala u četiri oka na neformalnom regionalnom summitu u Ateni. Kasnije su obojica izvijestila o „dobrim“ i „otvorenim“ razgovorima, pri čemu je Vučić posebno istaknuo činjenicu da Ukrajina ne priznaje Kosovo. Ukrajina je, naime, još i prije gubitka Krima 2014. godine pripadala manjini europskih država za koje je Kosovo i dalje pokrajina unutar Srbije. No, činjenica da Kijev nikada nije priznao kosovsko proglašenje neovisnosti iz 2008. godine u srbijanskoj javnosti jedva da je uopće registrirana. Ta pozicija nema istu težinu kao rusko nepriznavanje, ponajprije zato što, za razliku od Rusije, iza nje ne stoji pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a.
Prošle godine došlo je do još nekoliko razgovora između Vučića i Zelenskog: najprije u siječnju na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, a potom u lipnju, kada je uslijedio i prvi Vučićev posjet Ukrajini u svojstvu predsjednika države – i to ne samo prvi od početka rata, nego općenito. Povod je bio summit Ukrajine i jugoistočne Europe u Odesi. U tom crnomorskom gradu Vučić je najprije zahvalio domaćinima što nisu pozvali predstavnike Kosova, nazvavši to „velikom gestom“ Kijeva na kojoj Srbija mora biti zahvalna. Uz to, Vučić je ponudio i pomoć Srbije u poslijeratnoj obnovi ukrajinskih gradova.