Hrvatska, koja je u jednom desetljeću izgubila više od 400 tisuća mladih ljudi zbog iseljavanja i koja zbog povijesno najnižeg broja rođenih godišnje ima sve manje učenika i studenata, na svoja visoka učilišta ne uspijeva privući strane studente. Štoviše, na začelju smo Europske unije s najmanjim udjelom stranih studenata, njih samo 3,7% u ukupnoj studentskoj populaciji, a od nas je gora samo Grčka, u kojoj je udio studenata iz inozemstva 3%. Na trećem je mjestu velika Španjolska (4,3%).
Imigracijske politike i razvojne perspektive država Unije očituju se i u broju stranih studenata, a od nas gotovo upola manja Slovenija po broju stanovnika uspijeva privući kudikamo više stranih studenata. Napomenimo da je nakon ljetnog upisnog roka na hrvatskim visokim učilištima ostalo gotovo 16 tisuća nepopunjenih mjesta, a paradoksalno je da imamo tri i pol puta više studijskih programa nego Austrija s 9 milijuna stanovnika. U članicama Unije 2023. godine studiralo je 1,76 milijuna studenata iz inozemstva (iz drugih zemalja EU ili iz zemalja izvan EU), što čini 8,4% svih studenata, pokazuju podaci Eurostata.
Najveći udio stranih studenata bio je na diplomskim studijima (44,8%), zatim na preddiplomskim (44%), na doktorskima (9%) i samo 2,2% pohađalo je kratke visokoškolske programe. Najveći broj stranih studenata imale su velike sile, Njemačka (423.200), Francuska (276.000) te Nizozemska (169.500), koja posljednjih godina privlači i sve veći broj naših studenata. Zapadne države svjesne su što znači privlačenjem stranih studenata ne samo za njihova sveučilišta nego i za gospodarstvo i demografiju jer notorno je da se studenti najlakše i najbrže integriraju te ako ih u tim zemljama ostane samo trećina, na dobitku su.
U Hrvatskoj je 2023. ukupno studiralo 5929 studenata iz inozemstva, i to njih 2806 na preddiplomskim studijima, na diplomskima 2731, a na doktorskim studijima samo 392 strana studenta. Usporedbe radi, Slovenija je sa samo 2,1 milijunom stanovnika imala na preddiplomskim studijima 4684 strana studenta, na diplomskima 2497 i na doktorskim studijima 804 strana studenta. Najveći udio stranih studenata Hrvatska je imala iz Bosne i Hercegovine, 2870 (48,5%), no u taj broj ubrajaju se i Hrvati i ostali državljani BiH jer se u ovom slučaju praćenje udjela studenata iz inozemstva definira prema državi u kojoj su završili srednju školu, što znači da nam je stvarni broj stranih studenata još manji. Slijede Njemačka, iz koje smo imali 516 studenata (8,7%), i Francuska s njih 326 (5,5%) te ostale zemlje.
Studenti iz inozemstva u Hrvatskoj su najčešće studirali inženjerske smjerove, ekonomiju, pravo te biomedicinske znanosti. Inače, studenti iz Njemačke i Francuske najčešće u Hrvatsku dolaze studirati biomedicinske znanosti na engleskom jeziku nakon što ih ne uspiju upisati u svojim zemljama i nakon završetka studija u pravilu se vraćaju u svoje države. Od 1,76 milijuna studenata iz inozemstva u članicama EU njih 43% bilo je iz Europe, četvrtina iz Azije (među njima je najviše Kineza) te 17% iz Afrike, koji, pak, najčešće studiraju u Francuskoj. U 17 zemalja EU većina studenata iz inozemstva bila je iz drugih dijelova Europe. Taj je udio bio najveći u Slovačkoj (91,3%), zatim u Sloveniji (89,4%), Hrvatskoj (89%), Bugarskoj (87,2%) i Austriji (85,6%). Kad je riječ o studentima iz Hrvatske koji studiraju u drugim članicama EU, a zdravstveno su osigurani u Hrvatskoj, njihov je broj nešto veći od 2600 studenata.