U Hrvatskoj je najzastupljenije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10, osobito u kontinentalnom dijelu zemlje, a tijekom prošle godine prekoračenja graničnih vrijednosti zabilježena su u aglomeraciji Zagreb te u industrijskim zonama Siska, Slavonskog Broda i Kutine, ponajviše u hladnijem dijelu godine zbog utjecaja kućnih ložišta i prometa. U istim područjima zabilježena su i prekoračenja benzo(a)pirena, čiji su izvori emisija jednaki kao i kod lebdećih čestica. Prekoračenja ciljne vrijednosti za prizemni ozon evidentirana su u aglomeracijama Zagreb, Rijeka i Split te zonama Istra i Dalmacija, dok je prag obavješćivanja prekoračen jednom u Velikoj Gorici i Desiniću. U priobalju prekoračenja nisu zabilježena, što se djelomično pripisuje klimatološkim razlikama, navodi se u najnovijem izvješću o kvaliteti zraka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Onečišćenje zraka smatra se najvećim rizikom za zdravlje ljudi kada je riječ o okolišnim temama jer uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti, smanjuje se kvaliteta života i dolazi do smrtnih slučajeva. Izvješće nudi ocjenu kvalitete zraka s 35 mjernih postaja državne mreže i 52 mjerne postaje jedinica područne (regionalne) samouprave. Za dušikov dioksid, ugljikov monoksid, sumporov dioksid, benzen, metale u česticama i ukupnu taložnu tvar, zrak je bio prve kategorije na svim mjernim mjestima. Prekoračenja sumporovodika zabilježena su u Zagrebu i Rijeci.
"Promatrajući razdoblje od 2013. do 2023. godine, uočava se postupno poboljšanje kvalitete zraka i sukladnost s ciljevima zaštite okoliša, iako su prekoračenja PM10, PM2,5, benzo(a)pirena i ozona i dalje prisutna", navodi se u izvješću. Unatoč postojećim mjerama i obvezi donošenja akcijskih planova u zonama i aglomeracijama u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih i ciljnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, poboljšanja kvalitete zraka nisu dovoljno brza.
Europska agencija za okoliš navodi da je u Europskoj uniji 2023. godine nešto više od 180.000 preuranjenih smrti bilo povezano s izloženosti koncentracijama finih lebdećih čestica. U Hrvatskoj je broj prijevremenih smrti koje se mogu povezati s dugotrajnom izloženošću tim česticama značajno pao u posljednjih 18 godina. Od 2005. do 2023. godine stopa takvih smrti smanjila se 53,8 posto. Prema procjenama za 2023. godinu, dugotrajna izloženost finim česticama pridonijela je oko 2886 prijevremenih smrti.