Već četiri mjeseca Mladen Horvat dijalizu obavlja sam, kod kuće, kao prvi pacijent u Hrvatskoj koji je krenuo s kućnom hemodijalizom. Trenutačno se samostalno u svojim domovima postupku dijalize podvrgava sedam pacijenata s kroničnim zatajenjem bubrega, koji su prethodno na hemodijalizu odlazili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split i KBC Rijeka.
– Velika je to promjena nabolje. Pruža mi samostalnost, više ne putujem u bolnicu, nego sve obavljam sam. Ne stanujem daleko od bolnice, ali ne moram više svaki drugi dan dolaziti, što je velika stvar jer ti diktira život. Ovako sam odlučujem kad ću se dijalizirati pa imam puno više slobode. Preporučio bih svima koji to mogu da prijeđu na kućnu dijalizu – poručio je Mladen Horvat, koji je s kućnim postupkom krenuo 12. veljače.
Pacijenti inače u bolnicu na hemodijalizu dolaze tri puta tjedno, često i sanitetskim prijevozom, a postupak traje četiri sata, dakle, triput tjedno po pola dana odlazi im na hemodijalizu. – Kućna dijaliza bolesniku i njegovoj obitelji značajno olakšava život. Omogućuje da se pacijent sam spaja na uređaj pet puta tjedno po dva i pol sata u bilo koje vrijeme. Pacijent se može dijalizirati u krugu obitelji, gledajući TV! Uređajem se lako rukuje i lako se transportira pa dijaliza nije problem ni kod putovanja, a i pacijent ne ovisi o centrima za dijalizu – opisao je prim. Ivan Durlen, v. d. voditelja Odjela za dijalizu Kliničke bolnice Dubrava i tajnik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
KB Dubrava prva je krenula s edukacijom za kućnu hemodijalizu u siječnju ove godine, a odmah su se priključile i KBC Sestre milosrdnice te splitski i riječki KBC. – Ovim je zaokružen proces hemodijalize u Hrvatskoj, budući da mogućnost peritonijske i kućne hemodijalize svrstava Hrvatsku među zemlje koje svojim bubrežnim bolesnicima pružaju najsuvremenije metode liječenja. Preostaje još početak primjene asistirane peritonijske dijalize za teško pokretne pacijente. To će uskoro biti dostupno – najavio je prof. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva na nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Rijeka.
U proteklih 50-ak godina u Hrvatskoj su zabilježena tri bolesnika koja su provodila kućnu hemodijalizu, od kojih jedan čak 27 godina, međutim, oni su kućnu dijalizu provodili na vlastiti trošak, privatno, a sada je to u okviru javnog zdravstvenog sustava, navela je prof. Karmela Altabas, dopredsjednica Društva te pročelnica Zavoda za dijalizu KBC-a Sestre milosrdnice.
– Učili smo od kolega iz Engleske, Francuske, Njemačke i Španjolske i primijenili najbolja iskustva, organizirali edukacije za nefrologe, medicinske sestre i tehničare te dobro informirali i osnažili pacijente – kazala je prof. Altabas, naglasivši želju da sve bolnice u Hrvatskoj uskoro omoguće svojim pacijentima kućnu dijalizu. Podsjetila je i da kućna hemodijaliza, osim dobrobiti za pacijenta, ujedno podržava i koncept zelene nefrologije jer se bez vožnje do bolnice smanjuju emisije ugljikova monoksida, a racionalnije se troše i zdravstveni resursi.
Prim. Ivan Durlen objasnio je tko su kandidati za ovaj samostalni postupak kod kuće. To moraju biti pacijenti koji procijene da su sposobni samostalno obavljati postupak, a to znači da su u stanju svaki put izvesti dva uboda na svojoj ruci, to je nekima teško, ili se putem trajnog dijaliznog katetera spojiti na dvije cjevčice koje su im kroz jednu dugačku cjevčicu spojene do velike krvne žile. Potonja je opcija malo poštednija, ali i klinički lošija. Ima pacijenata koji malo teže podnose hemodijalizu – padne im tlak, pa takvima neće preporučiti kućnu hemodijalizu jer bi bili ugroženi kad bi se pad tlaka dogodio kod kuće.
Trenutačno je u Hrvatskoj na hemodijalizi oko 2400 osoba. Za asistiranu peritonijsku dijalizu predstoji zadnji dogovor i odluka o postupniku, načinu na koji će se provoditi. – Snaga zdravstvenog sustava ne mjeri se samo brojem bolnica i medicinskih uređaja nego i time koliko je dostupan čovjeku onda kada mu je najpotrebniji. Kućna hemodijaliza upravo je primjer kako zdravstvena usluga dolazi pacijentu na kućni prag – izjavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Ravnatelj HZZO-a Ante Zvonimir Korda izrazio je zadovoljstvo zbog ovog koraka jer premda nije riječ o velikom broju pacijenata, za njih je mogućnost kućne hemodijalize jako važna. Vrijednost programa potvrđuju i sami bolesnici pa je Petra Sučić, predsjednica Hrvatske udruge transplantiranih i dijaliziranih bolesnika, ustvrdila da je riječ o vraćanju života u vlastite ruke.