Mislav Herman, saborski zastupnik HDZ-a, jedan je od onih koji su sjedili na ušima kada se u školi učila povijest pa ju je odlučio revidirati. Tvrdi da je 8. svibnja 1945., kad su partizani ušli u Zagreb, a poglavnik Ante Pavelić kukavički dao petama vjetra, ostavivši i svoj narod i svoju vojsku na milost i nemilost ratnim pobjednicima, Zagreb okupiran. Pa budući da se Herman očito ubraja u one koji ne znaju što je bilo, da utvrdimo gradivo.
Prema relevantnim povijesnim izvorima, Pavelićevi koljači su od 1941. do 1945. pobili oko 400.000 Srba, Židova, Roma, Hrvata..., dok su Titovi komunisti od 1945. do 1947. ubili 200.000 ljudi. I jedni i drugi ubijali su bez suda i presude; ustaše zbog ideologije, a komunisti zbog osvete. Ni jedni ni drugi za te zločine uglavnom nisu odgovarali. To je problem koji državu i društvo tišti 80 godina, no kada se o strašnim zločinima i jednih i drugih govori, trebalo bi se držati činjenica. Kojima bi se ipak trebali baviti kompetentni povjesničari i znanstvenici, a ne potkapacitirani političari neovisno o tome s koje strane ideološkog spektra dolaze.
Nitko u istočnoj Europi ne smatra da su ih komunisti oslobodili i nitko ne slavi Dan pobjede na dan kad su u njihove glavne gradove umarširali oni s crvenim petokrakama. Budimpešta nije oslobođena 1945., Prag nije oslobođen 1945., Riga nije oslobođena 1945., kao ni Varšava, Vilnius ili Tallinn. I ti su gradovi, kao i Zagreb, 1945. okupirani. To ne znači da su prije toga bili slobodni, naravno, samo je jedna okupacija zamijenjena drugom. Eto, to je bilo.