Turizam se znatno promijenio, ne samo u posljednjih pola stoljeća koliko traje tradicija Večernjakove Turističke patrole, već su promjene svakodnevne. O prošlosti, sadašnjosti i budućnosti turizma najbolji uvid imaju čelnici tog resora, bivši ministri turizma koje smo okupili u dubrovačkim Lazaretima uoči ovogodišnje dodjele nagrada jubilarne Turističke patrole. Aktualni ministar turizma Tonči Glavina te njegovi prethodnici Darko Lorencin i Niko Bulić s moderatorom, zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista, Mislavom Šimatovićem raspravljali su o modelima razvoja turističkog sektora.
Ministar je istaknuo posebnost ove turističke godine koja je, uz one standardne pokazatelje broja noćenja i dolazaka koji su rekordni, donijela i promjenu trenda pa je godišnji rast generiran u pred i postsezoni, dok glavni dio, srpanj i kolovoz bilježe stagnaciju ili pad.
– Najgora stvar kojoj svjedočimo u javnom prostoru, da tako kažem, jest brojanje turista, vjerujem da se i moji sugovornici slažu s tim. Naime, odrađene destinacije dodirnule su i probijaju plafon po pitanju kapaciteta, što znači da dolazi do kolizije zadovoljstva i turista, a posebno lokalnih stanovnika, stoga pozivam javnost da kod ocjene uspješnosti fokus preusmjerimo na druge brojke. Hoće li ovogodišnji rezultat biti jedan ili dva posto manji, to je manje važno jer Hrvatska ima kvalitetan i postojan i žilav turistički proizvod. Trebamo se zamisliti ako pad bude pet, sedam ili devet posto, ali sumnjam da će se to dogoditi – istaknuo je bivši ministar Darko Lorencin, a njegov kolega Niko Bulić prisjetio se kako se i na primjeru Dubrovnika mijenjao turizam.
– Prije su gosti odsjedali u prosjeku 10 ili 11 dana, sada je prosječni boravak u Dubrovniku tri dana. Broj noćenja je izuzetno bitan jer je stvarni pokazatelj prihoda – dodao je te istaknuo kako se fokus s kvantitete treba prebaciti na kvalitetu. – Nakon Domovinskog rata turizam se reafirmirao kao hrvatski brend, no sada smo u prilici da doprinosimo kroz "reviewe", iznimno su važne recenzije i mišljenja turista, više ne možete prevariti gosta kada je u pitanju vrijednost za novac – naglasio je.
Aktualni ministar naglasio je kako će do kraja godine biti izrađeni planovi upravljanja destinacijama. – Ti planovi će reći kako destinacije vide sebe, koliko hotela, ugostitelja i drugih sadržaja će dozvoliti i na temelju toga će se donijeti odluka o limitiranju prekomjernog razvoja. Država i sada nudi alate za limitiranje, ali jako malo lokalnih zajednica ih se usudi implementirati, svi moramo preuzeti jedan dio odgovornosti iako su neke mjere nepopularne. Dubrovnik je izvanredan primjer jer se turističkim tokovima pozabavio na više razina – rekao je Glavina. U tom smislu, podcrtao je podatke da je zaustavljen prekomjerni rast privatnog smještaja gdje je u jednom trenutku na tržištu bilo po 25 tisuća novih kreveta godišnje, što je neodrživo. Baš zato važan je pojam "destinacijski menadžment".
– Najznačajniji je to instrument koji je polako uveden, a pomaže da se radi na kvaliteti i ograniči apartmanizacija – zaključio je. Promjena trenda vidi se i u navikama gostiju koji su, dijelom i zbog klimatskih promjena, ljetne odmore počeli bukirati u lipnju i rujnu. Sezonalnost će biti stalna karakteristika i ostat će prisutna u cijelom svijetu, zaključeno je na panelu, no umijeće je uključiti i druga područja u turističku ponudu.
– Imamo i situaciju da je najmanje hotelskih objekata među novogradnjom, većinom je riječ o tzv. "brownfield" investicijama što su preuređenja i proširenja hotela. Turizam se razvija iskonskom snagom, može ga zaustaviti rat, vidjeli smo, i koronavirus, ali on opet proklija jer mi imamo Bogom dane okolnosti i to se ne može zanemariti, turizam vuče i druge djelatnosti. Moramo iskoristiti činjenicu da smo jedna od najposjećenijih svjetskih regija u usporedbi s brojem stanovnika – naglasio je Bulić. Promijenila se struktura u turističkom sektoru, nadovezao se aktualni ministar, a za uspješnije uključivanje gospodarstva važna je promjena svijesti.
– Nekada se cijenila kultura života od rada, u posljednje vrijeme sve više se cijeni kultura života od imovine, odnosno rentijerstvo, to je loše u društvenom smislu, iako nesporno je da je turizam toliko toga dobroga donio Hrvatskoj – zaključio je ministar Glavina. Što se cijena tiče, govornici su se složili da je ključno da prilikom njihova formiranja možemo biti i skuplji od Italije i Španjolske, ali samo pod uvjetom da za to našim turistima nudimo bolji proizvod.
Sve ste uništili pa ćete i turizam. Zadnje četiri godine ne ljetujem u Hrvatskoj. Ponuda u odnosu na konkuranciju je totalna nula. Turisti jednostavno nemaju gdje potrošiti svoj novac. Izleti brodom od Zadra do Kornata su od 40-80 eura. U Grčkoj je cijena od 20-30 eura sa luksuznim brodom plus ručak i zabava.