HRVATSKI SLAVUJ

Milka Trnina ima slap na Plitvicama i – čokoladu

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
24.08.2021.
u 23:45
Nastupila je više od 1200 puta, a dio novca davala je Lici jer je bila velika prijateljica Nikole Tesle
Pogledaj originalni članak

Plitvička jezera vrve gostima, svi su u pokretu i na gornjim i na donjim jezerima. Prođe i pokoji Japanac, Kinez ili Tajlanđanin, gosti koji redovito obilaze slapove, ali sada nije riječ o gostima s Dalekog istoka, već o onima koji žive negdje u Europi. Mnogo je priča o tim slapovima, no o slapu između Milanovca i Gavanovca na donjim jezerima postoji posebne priča. Nosi ime Milke Trnine. Zašto? Ukratko, operna umjetnica bila je prijateljica s Nikolom Teslom te je novac darovala njegovoj Lici. No, idemo redom.

Zaljubljeni čokolatijer i Milka

– Milka, jedna od najboljih svjetskih sopranistica, koju su zvali hrvatski slavuj, naša najbolja operna pjevačica, bila je zaljubljena u Jezera. Toliko zaljubljena da je prihode svojih koncerata donirala “Društvu za poljepšanje i uređenje Plitvičkih Jezera i okolice” – pripovijeda glasnogovornik Nacionalnog parka, danas prvi plitvički slavuj, Ognjen Borčić (44).

Vratit ćemo se Milki Trninoj i Plitvičkim jezerima, no ono što nas intrigira, a o čemu se manje zna, priča je o tome da je čokolada Milka dobila ime upravo po pjevačici iz Križa, mjesta između Ivanić-Grada i Kutine. Čokolada se, eto, mogla zvati i Katarina, po njezinu prvom imenu – Katarina Milka Trnina.

– Legenda kaže da je švicarski tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard bio veliki obožavatelj Milke Trnine te je godinama putovao za opernom divom kako bi je uživo slušao po cijelom svijetu – pričaju na Plitvičkim Jezerima.

Milka je pjevala u najvećim svjetskim operama, od Beča, Leipziga i Bremena, preko Bostona, Philadelphije, Cincinnatija, sve do Metropolitan Opere u New Yoku i Queens Halla u Londonu. Imala je više od 1200 nastupa u 24 godine karijere, dakle više od jednom tjedno. Najbolje je interpretirala Wagnerove tragične junakinje. Dakako, Carl Russ–Suchard obožavao je Wagnerove opere.

– Kamo god bi išla, tvorničar Carl Russ–Suchard išao bi za njom, sjedio bi u publici. Bio je oduševljen njome, no ne znamo je li između njih bilo i ljubavnih iskri. No, priča koju znamo jest da je čokoladu Milku nazvao po njoj! I mi smo ovih dana inspirirani Trninom, obilježava se, naime, 80 godina od njezine smrti 1941. godine, pa smo napravili dva, a što drugo nego – čokoladna kolača. U hotelu Jezero ovih se dana može čuti klasična glazba iz opera u kojima je Trnina pjevala. Inspirirani Trninom, naši slastičari na čelu s Radmilom Kokot pripremili su dva čokoladna deserta, Cappello i Čoko–simfoniju.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Milkini kolači u stilu ličkih slastičara jedu se ovih dana u hotelu Jezero, restoranu Poljana i bifeu Slap na prvom ulazu u Park.

Mnogo je poznatija teorija o postanku imena čokolade Milka kombinacija riječi mil(ch) i ka(kao), no čokolada Milka patentirana je 1901. godine, u doba najveće slave naše Milke koja je u to vrijeme bila na vrhuncu karijere. Upravo je te druge godine 20. stoljeća u newyorškoj Metropolitan Operi pjevala američku praizvedbu Tosce, a njezin autor, glasoviti talijanski operni kompozitor Giacomo Puccini, govorio je:

– Trnina najbolje interpretira moje opere. Njoj na svijetu nema ravne...

Vraćamo se u Park, ostavimo se švicarskih čokolatijera. U doba najveće slave Milka Trnina humanitarnim je radom, odnosno pjevanjem, donirala novac upravo Plitvičkim jezerima.

– Trnina je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 1898. godine organizirala koncert, a sav je prihod uplaćen na račun “Društva za poljepšanje i uređenje Plitvičkih Jezera i okolice”. Da joj se oduži, zagrebačko društvo odlučilo je jedan od najljepših slapova nazvati po njoj. Tako uz Veliki i Mali prštavac, Velike i Male kaskade te dakako Veliki slap, postoji i njezin slap.

“Živa sam dobila spomenik”

U knjižici “Vodič na Plitvička Jezera 1893.–1928.” stoji i zapis o danu kada je Milka dobila slap, još za života. Tada je, primajući povelju s imenom svoga slapa, Milka Trnina rekla:

– Neizmjernu sreću i radost, koja ovaj čas ispunjava cijelo moje biće, ne mogu riječima izraziti. Izvanrednom tom časti, kojom me sada počastiste, vidim, da me moja mila domovina prigrljuje u materinski svoj naručaj. Vašim posredovanjem pade mi u dio rijetka čast i sreća, da se meni još živoj stavi spomenik, na biseru lijepe nam domovine. Moja je vruća želja, da se rajska ljepota ovoga kraja mile naše domovine i stranom svijetu otkrije, da se i strani narodi mogu naslađivati, gledajući ovu uzvišenu krasotu, pa da se ovaj biser lijepe naše domovine proslavi širom svijeta. S najdubljom zahvalnošću primam ovu povelju i smatrat ću je svojim grbom, smatrat ću ju najdragocjenijim znakom ljubavi i pažnje mojih zemljaka.”

Eto, i danas se stranci “naslađuju gledajući krasotu”, a to lijepo područje, koje će tek postati nacionalni park u travnju 1949. godine, proslavilo se širom svijeta. Milka će i od svog posljednjeg koncerta, 1906. godine u münchenskom Prinzregententheateru, sav novac uplatiti za uređenje Plitvičkih Jezera. Tada je rekla:

– Danas sam nastupila posljednji put...

Kada je umrla u Zagrebu u svibnju 1941. godine, a život je provela na prvom katu zgrade u Demetrovoj 5, trebalo je dvije godine da vijest o njezinoj smrti na početku Drugog svjetskog rata obiđe svijet. Posljednja joj je želja bila da se lijes spusti uz zvuk “Lijepe naše”, da sprovod bude prijepodne, bez uzvanika, da se ne kupuje cvijeće te da se umjesto toga taj novac – daruje.

Ostanimo pri turizmu i njegovim počecima na Plitvičkim Jezerima, odnosno na Plitvicama, kako se područje zvalo u prošlim vremenima.

Kada je počeo turizam?

– Na području Jezera prva je 1862. sagrađena Turistička kuća, na platou Velike poljane. Bio je to objekt kvadratnog tlocrta, a moglo se smjestiti do 15 putnika, županijskih činovnika. A prvi smještajni kapaciteti za goste sagrađeni su 1880. godine, tada je otvoreno prenoćište Kod Prošćanskog jezera – kaže Borčić.

A prvi kafići?

– Senjski trgovac Devčić 1890. godine, na prostoru između Prošćanskog jezera i jezera Okrugljak izgradio je pilanu i gostionicu. Zvala se K putničkoj vili, i bila je prvo mjesto za okrjepu u tom kraju. Kasnije je mijenjala naziv pa je postala Svratište k Plitvicama.

Što se pilo? Čokolade Milka u to doba još nije bilo.

– A što?! Pa lička šljivovica!

A prvi hotel? Pravi hotel?

– Hotel Plitvice građen je od 1894. do 1896. godine na Velikoj poljani, a gradilo ga je upravo zagrebačko “Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice”.

A danas? Kakva je sezona u ovo pandemijsko doba?

– Poslije 2020., ne daj Bože da se ponovi, ove godine usuđujemo se reći da se vraćamo starim lijepim brojkama, starim ljetima u našem najstarijem, najvećem, najljepšem i najposjećenijem nacionalnom parku. U Hrvatskoj smo najposjećenija destinacija, poput Dubrovnika, Rovinja... Pola milijuna posjetitelja došlo je na Plitvička jezera do polovice kolovoza ove godine, što su sjajne brojke uzmemo li u obzir sveopći izostanak gostiju s Dalekog istoka.

A rekordi?

– Pamtimo posjete iz 2018. i 2019. godine kada je više od 1,8 milijuna ljudi bilo u Parku, što znači da je otprilike svaki deseti turist koji je ušao u Hrvatsku bio i na Plitvičkim jezerima.

Posvećeni smo očuvanju prirode i stoga brojimo goste

Nacionalni park Plitvička jezera posjećeniji je od svih ostalih hrvatskih turističkih destinacija. A kao i u Dubrovniku, UNESCO je preporučio da se Park očuva tako da se ograniči broj posjetitelja. Trenutačno je, umjesto nekadašnjih 16 tisuća posjetitelja na dan, najviše 11 tisuća.

– Biti upisan na listu svjetske prirodne baštine nosi veliku odgovornost u aspektu zaštite prirode tako da je taj dio u našem poslovanju uvijek na prvom mjestu. Činjenica da je zona za posjetitelje ograničena na samo dva posto ukupne površine našeg nacionalnog parka te da smo prvi uveli sustav upravljanja posjetiteljima i online ulaznice sama za sebe dovoljno govori o našoj posvećenosti zaštiti i očuvanju prirode – kaže ravnatelj NP-a Tomislav Kovačević.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
07:50 25.08.2021.

Sve mi je to čudno ako nema slap Dr.Franje Tuđmana!