Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, pojednostavnjeno zakona o zaštiti zviždača, u javnom su savjetovanju do sredine ovog mjeseca. Prema prijedlozima, Zakon bi ubuduće trebao obuhvatiti prijave podmićivanja stranih javnih službenika. Zatim, prijavitelji nepravilnosti dobili bi "novi kanal" za prijavljivanje korupcije, uz mogućnost prijave unutar tvrtke i pučkoj pravobraniteljici te javno razotkrivanje, nepravilnosti bi ubuduće mogli prijaviti izravno Državnom odvjetništvu ili policiji. Također, propisuju se rokovi sudskih postupaka za zaštitu zviždača te povećavaju kazne poslodavcima koji krše Zakon. Ako, primjerice, poslodavac ne uspostavi sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, ne štiti identitet prijavitelja nepravilnosti, osvećuje se itd., bit će suočen s kaznama koje s nekadašnjih maksimalnih 6640 eura prijedlogom dosežu i do 35.000 eura.
Predstavnici udruga za zaštitu zviždača tvrde, međutim, da su predložene izmjene "kozmetičke", da prijaviteljima nepravilnosti i dalje neće biti osigurana ravnopravna borba s moćnicima koje su prijavili te da Ministarstvo pravosuđa, na čijem je čelu Damir Habijan, predlaže izmjene samo da zadovolji strane zahtjeve. Podsjetimo, najprije su, pri donošenju novog Zakona 2022. ispunjavani kriteriji Europske direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, a sada preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi Hrvatska mogla postati članica.
– U Hrvatskoj i dalje nema političke volje za pravi obračun s korupcijom. Zaštita prijavitelja nepravilnosti jedan je od važnih preduvjeta uspješne borbe protiv korupcije, no ova Vlada hrabre pojedince koji se odluče ući u ovu nezavidnu borbu ne želi zaštiti. To nam potvrđuju gotovo svi javno poznati primjeri Hrvatskoj – kaže Adrijana Cvrtila, predsjednica udruge Pomak, koja je ne samo ostala bez posla nakon što je prijavila korupciju nego ni četiri godine poslije toga nije vraćena na svoje radno mjesto direktorice Eko Moslavina unatoč dvjema sudskim presudama u njezinu korist. Udruga Pomak tražila je da se zviždačima osigura besplatna primarna i sekundarna pravna pomoć bez imovinskog cenzusa jer trenutačno prijavitelj nema pravo na besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć ako netko u kućanstvu prima primjerice minimalnu plaću.
– To je jedina izmjena koja bi uistinu bila od koristi prijaviteljima nepravilnosti, a nije prihvaćena. Besplatna primarna i sekundarna pravna pomoć najvažnije su u zaštiti prijavitelja nepravilnosti jer gotovo svaki prijavitelj nepravilnosti u radnom okruženju ostaje bez posla, a time i bez novca za pravne sporove koje najčešće vodi protiv političkih moćnika, koji sporove plaćaju javnim novcem – ističe A. Cvrtila. U udruzi Pomak kažu da prekršajni predmeti, kada zviždač prijavi poslodavca za nastavak osvete i nepoduzimanje zaštite prijavitelja, na prekršajnim sudovima idu u zastaru koja nastupa nakon četvrte godine.
– Osobno sam prekršajno prijavila poslodavca inspekciji prije više od tri godine i predmet još uvijek nema pravomoćnu presudu. Uskoro će nastupiti i zastara, tako da su kazne koje su podigli na 30.000 eura ovim izmjenama tragikomične – ističe A. Cvrtila dodajući da je udruga Pomak tražila preko Savjeta za sprječavanje korupcije, čiji su član, besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć bez imovinskog cenzusa, no državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i predsjednik Savjeta Ivan Crnčec rekao je da to "neće biti moguće zbog potrebe žurnosti u pripremi izmjena ovog zakona koji moraju prilagoditi preporukama OECD-a".
Prođu li ove izmjene, praksa će pokazati stvarno stanje, no po svemu sudeći, izmjene rokova u sudskim postupcima i otvaranje još jednog kanala prijavljivanja korupcije doista su "kozmetičke" naravi jer kanali prijavljivanja nisu ni do sada bili problem, dok su rokovi u sudskim postupcima i sada propisani Zakonom o parničnom postupku, ali ih se suci često ne pridržavaju. – Kada pišete žalbu na trajanje postupka, dobijete odgovor, kakav smo dobili i mi u udruzi Pomak, da sudac sam odlučuje o tempu i dinamici rješavanja predmeta, a ključno je da za suca koji se ne drži rokova ne postoji "kazna" pa njihovo uvođenje u izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja neće ništa promijeniti – zaključuje A. Cvrtila.