Za drugi ovogodišnji kvartal najavljene su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a kao ciljevi navode se okrupnjavanje zemljišta i povećanje proizvodnje, što stručna javnost pozdravlja upozoravajući na brojne manjkavosti sadašnjeg zakona koji često nije u funkciji napretka poljoprivrede. Problematika raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem godinama je vruća poljoprivredna tema koja nerijetko izaziva kontroverze i napetosti. Gotovo nikad nisu svi zadovoljni te uvijek ima onih koji smatraju da su nepravedno izostavljeni, upirući prst u lokalne administracije i optužujući ih za pogodovanje prema političkom, pa i rodbinskom ključu.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović kaže da Komora više od dvije godine traži da se krene u izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, budući da trenutni nije funkcionalan i na štetu je domaće proizvodnje. Od Vlade HPK traži hitne izmjene zakona, pa ako treba i zaustavljanje njegove primjene uredbom i obustavu svih natječaji dok se zakon ne promijeni. Totalno je neprihvatljivo, kažu u HPK, da jedna jedinica lokalne samouprave (JLS) ima ograničen zemljišni maksimum od 12 hektara, a neka druga tisuću ili dvije tisuće hektara. Na takav način nije moguće postići ciljeve strateškog plana, a to i izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih JLS-ova i njihovih poljogospodarstava, pri tome gaseći mnoga stabilna gospodarstva, kažu u HPK-u.
Smatraju da bi izmjenama zakona trebalo utvrditi stvarno stanje poljoprivrednog zemljišta - u sustavu i izvan njega, raspisati natječaje za slobodno i zapušteno zemljište (prodaja je isto poželjna), omogućiti produženje ugovora dosadašnjim posjednicima kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda, te koji su poštivali ugovore i gospodarske programe, odrediti maksimalnu količinu hektara koliko se može kupiti/dobiti u zakup prema jasno dogovorenim kategorijama.
Kuskunović: Eliminirati lovce na poticaje
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako bi novi zakon trebao spriječiti potencijalni "rat" između svih onih kojih do zemlje žele doći kroz sumnjive natječaje. U fokusu, kaže, treba biti proizvodnja, razvoj poljoprivrede i zapošljavanje, dok bi se kroz stroge kriterije trebalo eliminirati "lovce na poticaje" i one koji posluju u crnoj zoni na državnoj zemlji.
"Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu, od stupanja na snagu 2018. godine u provedbi je pokazao brojne kontradikcije s ciljevima o većoj proizvodnji hrane. On dodatno cijepa proizvodno-tehnološke cjeline, te uništava konkurentne poljoprivredno-gospodarske cjeline gospodarstava koje su davno komasirane i arondirane, a često i privedene proizvodnji, nakon što su iskrčene zapuštene površine", kaže Kuskunović.
U Hrvatskoj, kako je naveo, čak 70 posto poljoprivrednika koristi manje od pet hektara, dok je u EU prosječna veličina farma 17 hektara. Prema ekonomskoj vrijednosti gospodarstva smo na 35,3 posto prosjeka EU, kaže Kuskunović, napominjući kako poljoprivredna gospodarstva u zemljama s većim prosječnim poljoprivrednim površinama ostvaruju u pravilu značajno veću ekonomsku vrijednost proizvodnje i produktivnosti. Smatra da stoga treba izmijeniti sadašnji zakon koji dovodi do daljnjeg usitnjavanja parcela te utvrditi održive proizvodno-tehničke cjeline koje će se dati u zakup dokazanim poljoprivrednim proizvođačima koji imaju uspješnu proizvodnju, plaćaju poreze, sudjeluju na tržištu poljoprivrednih proizvoda i imaju tehnologiju za obradu zemljišta.
"Pokretanje široke javne rasprave i hitna izmjena zakona velika je prilika za ministra poljoprivrede Josipa Dabru, jer ako bude uvažio one koji se zalažu za veću proizvodnju i razvoj, očuvanje radnih mjesta, investicije, a ne da se kroz nove natječaje stvaraju nove skupine novih lovaca na poticaje, možda može napraviti iskorak u proizvodnji", kaže Kuskunović.
HGK: Ustrajati na produktivnosti i konkurentnosti
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević smatra kako je važno da Ministarstvo kod određivanja natječajnih kriterija ustraje na dva ključna načela - produktivnosti i konkurentnosti. Očekuje da se u izradu prijedloga novog zakona ili izmjena postojećeg uključe predstavnici Udruženja poljoprivrede HGK, da proces donošenja Zakona bude transparentan i da konačni prijedlog Zakona prođe javnu raspravu, što kod zadnjih izmjena i dopuna nije bio slučaj.
Kovačević smatra kako već sama najava izmjene zakona govori da postojeći nije u skladu sa Strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike i dugoročnim ciljevima, posebice povećanjem produktivnosti i konkurentnosti, na što je Udruženje poljoprivrede HGK višestruko upozoravalo. "Postojeći Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu u suprotnosti je sa strateškim ciljevima koje smo si sami zacrtali, što najbolje dokazuje i činjenica da nam je prošle godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala za 240 milijuna eura, a ostvarili smo povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pri čemu treba istaknuti da se izrazito negativni trendovi nastavljaju i u ovoj godini", kazao je.
S jedne strane donosimo Zakon o komasaciji, kojem je ključni cilj efikasnost i racionalizacija proizvodnje, a s druge strane imamo zakon koji potiče razbijanje velikih poljoprivrednih površina koje su dugogodišnjim ulaganjem pretvorene u proizvodno-tehnološke cjeline, rekao je Kovačević. Postojećim Zakonom dano je na volju lokalnoj samoupravi da prilikom raspisivanja natječaja ima diskrecijsko pravo, bez jasno propisanih kriterija, sama određivati zemljišni maksimum pri čemu se komadanje proizvodno tehnoloških cjelina može koristiti u dnevnopolitičke svrhe za kupovanje glasova birača ili vijećnika, rekao je Kovačević.
Iznosi pritom kako Hrvatska za poljoprivrednu proizvodnju koristi 1,45 milijuna hektara zemljišta, od čega obradive površine zauzimaju 64 posto. Okvirno, jedna trećina ili 300 tisuća hektara obradivog zemljišta u vlasništvu je države koja njime raspolaže preko jedinica lokalne samouprave. "S obzirom da je 85 posto izravnih proizvodno nevezanih potpora koje se financiraju iz zajedničke poljoprivredne politike vezano za poljoprivredne površine, odnosno da se plaćaju po hektaru i da zbog toga raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem čini jedan od ključnih alata provede poljoprivredne politike, važno je da Ministarstvo kod određivanja natječajnih kriterija u novom zakonu ustraje na dva ključna načela - produktivnosti i konkurentnosti", poručuje Kovačević.
I HUP poziva na uvođenje reda u zakupe državnog poljoprivrednog zemljišta
I iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede nedavno su pozvali na uvođenje reda u zakupe državnog poljoprivrednog zemljišta. Tako među ostalim predlažu da se korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta i prijava na natječaj za zakup onemogući svim poljoprivrednim proizvođačima koji zadnjih pet godina na svom zemljištu upisnom u ARKOD ne mogu dokazati legitimnu poljoprivrednu proizvodnju putem računa.
Predlažu i promjenu omjera proizvodnih i neproizvodnih bodova s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje, izmjenu odredbe o maksimalnoj površini tako da se maksimalna površina propisuje tako da korisnik može dobiti maksimalno 100 posto površine koju ima upisano u ARKOD.
Među prijedlozima je i promjena ispunjavanja kriterija omjera uvjetnih grla i površina zemljišta za mljekare/stočare te učinkovitije i točnije vrednovanje uspješnosti mljekara/stočara, zatim produljenje ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta uz jasan dokaz obavljanja poljoprivredne proizvodnje na površinama pod privremenim ugovorima uz obavezno zadržavanje cijene zakupa iz ugovora o privremenom korištenju.
Tanja Pernička
>> FOTO Ovo su najljepša i najpoznatija sela u Hrvatskoj, možete li ih prepoznati po samo jednoj fotografiji?