– Međimurski narod, lišen svakoga ideološkog ili svjetonazorskog predznaka, odlučio je zauvijek se odcijepiti od mađarske države i pripojiti matici Hrvatskoj. Bio je to jasan odgovor na mađarizaciju i nametanje tuđeg jezika – rekao je međimurski župan Matija Posavec jučer na proslavi Dana sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom.
Na jučerašnji dan 1919. godine, na Velikoj narodnoj skupštini održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu okupilo se oko 10.000 građana koji su donijeli povijesnu odluku o odcjepljenju od mađarske države te jasno i nedvosmisleno izrazili pripadnost hrvatskom narodu. Hrvatski je sabor 2005. godine ovaj datum proglasio spomendanom. Međimurje je vojno oslobođeno na Božić 1918. godine, nakon čega je uslijedila Narodna skupštine i donošenje Rezolucije. Kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu položen je vijenac, a akademiku Vinku Žgancu počast je odana paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. Spomendan je obilježen i u Prelogu, uz sjećanje na svećenika, pisca i vođu međimurskih intelektualaca Jurja Lajtmana. – Međimurje se prije 107 godina, voljom naroda, odvojilo od Mađarske i pripojilo matici zemlji.
Na Velikoj narodnoj skupštini održanoj 9. siječnja 1919. godine ispred čakovečke crkve građani pristigli iz svih dijelova Međimurja odlučili su da se zauvijek odcjepljuju od mađarske države u kojoj su bili pod utjecajem sile i protiv svoje volje. Bio je to trenutak kada su Međimurci glasno i jasno rekli kome i kamo pripadaju – rekla je gradonačelnica Ljerka Cividini. Rezolucija je, dodala je, bila kulminacija dugotrajnih nastojanja za priznavanjem hrvatskog identiteta Međimurja, koje su predvodili međimurski intelektualci, među njima i dr. Ivan Novak. Zanimljiva je i sudbinu Novakova spomenika. Nakon njegove smrti 1934. godine, grobnicu je krasila skulptura lava, simbol ugleda i trajnog sjećanja, no već u travnju 1941. godine mađarski su fašisti teško oštetili spomenik nastojeći uništavanjem simbola promijeniti povijesne činjenice. – Unatoč tomu, djela dr. Ivana Novaka i ostalih sudionika međimurske revolucije trajno su promijenila povijest i sudbinu našega kraja – rekla je Cividini, dodavši kako su zahvaljujući bivšem dožupanu Dragutinu Lesaru i kiparu Mihaelu Štebihu ostaci Kršinićeva lava vraćeni i obnovljeni, čime je grobnica ponovno dobila svoj izvorni izgled.
Važnu ulogu u tim povijesnim događajima imao je i Kapistran Geci, franjevac i član Narodnog vijeća za Međimurje, koji je otvorio Veliku narodnu skupštinu. Program obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom nastavljen je u Centru za kulturu Čakovec svečanom akademijom uz glazbeni program pod nazivom "Večer međimurskog identiteta".