Marić: Ima i loših primjera u kojima lokalna vlast novac ulaže u masu plaća

Novim krugom porezne reforme i smanjenjem prihoda od poreza na dohodak, jedinice lokalne i regionalne samouprave izgubit će oko 800 milijuna kuna, ustvrdio je jučer predsjednik saborskog Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Tulio Demetlika, a s njime su se složili i brojni predstavnici lokalne i regionalne samouprave koji su se jučer okupili na tematskoj sjednici o utjecaju izmjena poreznih zakona na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zatražili su da država preuzme veći teret te reforme na sebe, no ministar financija Zdravko Marić im je odgovorio da je nezahvalno davati jedinstvene zaključke kako 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave troši novac. Tako je, govoreći o kompenzacijskim mjerama za gubitke od smanjenog prihoda od poreza na dohodak, istaknuo da ima dobrih primjera u kojima je novac uložen projekte, ali i loših kada je novac preusmjeren u masu plaća.

– Oko dvije milijarde kuna ustupljeno je lokalnim jedinicama na teret državnog proračuna. U prvih devet mjeseci ove godine povećani su prihodi za 9,1 posto kao rezultat stanja na tržištu rada, odnosno kretanja plaća i zaposlenosti – rekao je Marić i dodao kako je prema tzv. Ginijevu koeficijentu koji pokazuje fiskalnu nejednakost, povećana pravednost i jednakost u raspodjeli prihoda.

– Sve dosadašnje porezne reforme, bez obzira na politički predznak, išle su na štetu jedinica lokalne i regionalne samouprave jer nam prihodi od poreza na dohodak stalno padaju – rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je podržao načelo solidarnosti prema kojem je 117 jedinica solidarno prema više od njih 400-tinjak. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina drži da najveći problem imaju najrazvijenije jedinice koje “stradavaju” pri prijavama za projekte, a ostali se poravnavaju kompenzacijskim mjerama.

S druge strane, Branko Hrg (HDS) tvrdi da su poreznom reformom u 2017. godini stvoreni približno slični startni uvjeti ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske.

– Mnoge općine i gradovi dobili su prvi put priliku za jači razvoj povećanjem prihoda, Križevci npr. dobili su u samo jednoj godini 16 milijuna kuna više. Intencija porezne reforme nije bila osiguranje novca za fešte, zabavu i prošćenja, već za razvoj, stvaranje boljih uvjeta života i podizanje standarda građana. Odgovor na to pitanje dat će analize, oni koji nisu iskoristili novac za napredak sami sebe stavljaju u situaciju upitnosti postojanja – rekao je Hrg, koji predlaže jaču kontrolu Državne revizije i Ministarstva financija proračunskim nadzorom.

Milorad Batinić (HNS), gradonačelnik Ivanca, predlaže redefiniranje statusa jedinica lokalne samouprave jer, pita se, zašto bi se županije financirale iz poreza na dohodak kad rade poslove države.