Na monitorima titraju pozicije brodova, podaci o vremenu i hitne poruke. U koordinacijskom centru Zenon u luci Larnaka na jugoistoku Cipra svi konci se spajaju. Ovdje Cipar koordinira akcije potrage i spašavanja u istočnom Mediteranu – i organizira humanitarni pomorski koridor za Pojas Gaze. 32.000 tona životno važnih humanitarnih sredstava iz Europe već je detaljno provjereno u ciparskim pretovarnim lukama i potom otpremljeno za Gazu, piše DW.
Cipar ima izuzetan geografski položaj: otok se nalazi između Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike – na raskršću tri kontinenta, u regiji punoj kriza i sukoba. „Let odavde do Libanona traje 18 minuta, do Tel Aviva 30 minuta, do Jordana 75, do Damaska 20 minuta, do Egipta 50 minuta", kaže ciparski predsjednik Nikos Christodoulidis na početku predsjedavanja Vijećem Europske unije.
„Kao država članica EU-a istovremeno smo dio šireg Bliskog istoka. I to smatram velikom prednošću.“ 1. siječnja 2026. Cipar je preuzeo predsjedavanje Europskim vijećem. Svakih šest mjeseci druga zemlja članica preuzima tu rotirajuću funkciju. Sada Cipar koordinira rad Vijeća, vodi sastanke i brine da zakonodavni procesi teku nesmetano.
Cipar – iako jedna od najmanjih država članica – želi iskoristiti priliku da bude vidljiv na međunarodnoj sceni. „Cipar je dobro pozicioniran za preuzimanje aktivne uloge u mediteranskoj diplomaciji. Direktno je uključen u važna pitanja poput razvoja energetike, energetske sigurnosti, borbe protiv terorizma, migracija i pomorske sigurnosti", kaže Ian Lesser iz Njemačkog Maršalovog fonda (German Marshall Fund). Nikozija se smatra pouzdanim partnerom, piše DW.
Ključni cilj je samostalnija Europska unija koja ostaje otvorena prema svijetu, kaže Marilena Raouna, zamjenica ciparskog ministra za Europu. „Ruska invazija na Ukrajinu uništila je iluziju da su stabilnost i mir u EU-u nešto što se podrazumijeva." Rat je razotkrio europske strateške ovisnosti, posebno u sigurnosnim pitanjima, gospodarstvu i trgovini. Cipar je jedna od rijetkih zemalja EU-a s izvanrednim odnosima s arapskim državama, kaže šef diplomacije Constantinos Kombos: „S Egiptom, Jordanom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima – i istovremeno s Izraelom."
Cipar je tradicionalno imao bliske odnose s Rusijom; otok je bio omiljeno odredište za rusku elitu. Ali ruski turisti više ne dolaze, a Cipar je u potpunosti proveo EU-ove sankcije. Između 2018. i 2023. ugašeno je 42.728 offshore firmi i zatvoreno 125.782 bankovnih računa, navodi ministar Kombos. Zbog prijetnje iz Rusije Cipar inzistira da EU što prije razvije vlastite vojne kapacitete. Iako nije član NATO-a Cipar planira uložiti najmanje 200 milijuna eura u modernizaciju svoje pomorske baze u Mariju. „Cilj je unaprijediti sigurnost pomorskog prometa i ojačati naše kapacitete. Tako doprinosimo boljoj suradnji s partnerima u EU-u i međunarodnim saveznicima“, kaže ministar obrane Vasilis Palmas.
Sigurnosne granice i borba protiv ilegalne migracije – to će biti jedan od prioriteta ciparskog predsjedavanja. „Dolazak migranata preko Mediterana je smanjen, ali rizik novih valova ostaje", upozorava Ian Lesser za DW. Nove krize ili kolaps država u regiji imali bi direktne posljedice za zemlje poput Cipra ili Turske.
Lesser upozorava da se ne treba previše nadati: „Veliki pomaci u šest mjeseci su malo vjerojatni. Ali jača suradnja sa zemljama porijekla i tranzita, borba protiv krijumčarskih mreža i profesionalno upravljanje granicama – to je realno i dugoročno efikasno.“
Dok vlada u Nikoziji naglašava svoju diplomatsku mrežu i dobre odnose sa susjedima, podjela otoka ostaje neriješeno pitanje. Od 1974. otok je podijeljen: na sjeveru Turska Republika Sjeverni Cipar (priznata samo od Turske) a na jugu Republika Cipar, članica EU-a. Između njih se prostire 180 km duga tampon zona Ujedinjenih naroda. S predsjedavanjem se otvaraju nove mogućnosti. Bruxelles želi obnoviti napore za ujedinjenje. „Za EU sveobuhvatno i pravedno rješenje ciparskog pitanja ostaje glavni prioritet", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na početku predsjedavanja u siječnju. EU planira imenovanje posebnog izaslanika za posredovanje.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan inzistira na rješenju dvije države, što EU odbacuje. „Turci vrlo dobro znaju kako sačuvati status quo. Dvije države bi ga jednostavno zamrznule. Ali to nije dobro rješenje za budućnost Cipra", kaže Ian Lesser. Ipak, nadu ulijeva izborni rezultat na sjeveru, gdje je formirana vlada sklonija pregovorima.
Na kontrolnoj točki u ulici Lidras u Nikoziji stavovi su jasni. „Ja sam za ponovno ujedinjenje. Želim mir", kaže Berna sa sjevera. Na jugu se Christodulos nada najboljem: „Ako budemo otvoreni u razmišljanju, naći ćemo rješenje. Za Cipar. I za EU." Oboje bi predstavljalo uspjeh predsjedanja.