Na desecima zgrada diljem latvijske prijestolnice ističu se jarko zelene oznake s bijelim siluetama obitelji i natpisom „patvertne”, što na latvijskom znači sklonište. Od art deco građevina do drvenih vrata, ti znakovi označuju mjesta gdje se građani mogu skloniti u slučaju napada – i postali su simboli ratne pripravnosti u ovom šarmantnom gradu ispresijecanom kanalima, koji s tjeskobom gleda prema istoku, prema svom ruskom susjedu.
Nakon niza nedavnih incidenata – povreda zračnog prostora duž istočnog krila NATO-a te sumnjivih dronova koji su privremeno zatvarali zračne luke u Njemačkoj, Danskoj i Norveškoj – strah od ruske agresije raste u Latviji i ostalim baltičkim državama, Estoniji i Litvi, koje je već uzdrmao rat u Ukrajini. „Mi smo na prvoj crti. Mi smo zemlje istočnog krila, susjedimo s Rusijom – agresivnom državom”, izjavio je latvijski ministar obrane Andris Sprūds za NBC News početkom mjeseca na Rigskoj konferenciji, koja okuplja međunarodne političke i vojne lidere.
Dodao je da je Latvija, koja je početkom godine pokrenula vlastitu dronsku inicijativu, „već razvila određenu otpornost“ na moguće poteze Kremlja. Sudionici konferencije otvoreno su raspravljali i o mogućnosti izravnog sukoba NATO-a i Rusije. Tijekom panel-rasprave, američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker razgovarao je s kolegama o sustavima oružja, uključujući dalekometne projektile i strateške bombardere, koji bi se mogli upotrijebiti protiv ruskih snaga. No upozorio je i da moderno ratovanje započinje mnogo prije raspoređivanja vojske i oružja. „Prvi hitac idućeg rata neće biti tenkovi kroz Suwałki koridor”, rekao je, misleći na uski kopneni pojas između Poljske i baltičkih država koji se smatra mogućom točkom ruskog napada. „To će biti kibernetički napad – onesposobljavanje zračnih luka ili ključne infrastrukture.”
Prema njegovim riječima, Latvija i ostale baltičke zemlje snažno podržavaju nove NATO inicijative te su na dobrom putu da uskoro dosegnu ciljeve u pogledu obrambene potrošnje. „Ulažu u sposobnosti koje jačaju našu obranu i odvraćanje neprijatelja”, rekao je, dodavši da „ulaganja koja osnažuju svakog saveznika pojedinačno, time čine jačom i cijelu alijansu – a Latvija je u tome trenutačno među najboljima.” Admiral Rob Bauer, koji je do siječnja ove godine predsjedao Vojnim odborom NATO-a, izjavio je da bi novi sukob s Rusijom bio vođen „na posve drukčiji način”. Ukrajina, dodao je, nema snažno ratno zrakoplovstvo ni mornaricu, dok NATO borbeni avioni provode misije nad Baltikom s nosača zrakoplova USS Gerald Ford, raspoređenog ranije ove godine u Sjevernom moru.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola otvoreno je priznala da je „prošlo previše vremena“ dok su zapadne zemlje shvatile upozorenja Latvije, Estonije i Litve – država koje su desetljećima bile pod sovjetskom okupacijom i koje danas najglasnije upozoravaju saveznike da rusku prijetnju treba shvatiti ozbiljno. Savjetnik za nacionalnu sigurnost latvijske premijerke Evike Siliņa, Airis Rikveilis, naglasio je da se zemlja ne fokusira samo na jačanje vojnih kapaciteta, nego i na pripremu civilnog društva za moguće sukobe. „Ovo neće biti 1940. godina”, rekao je, referirajući se na prvu sovjetsku okupaciju, kada je Crvena armija zauzela Latviju u svega nekoliko tjedana. „Ako bi borba počela sutra, spremni smo se boriti sutra – s onim što imamo”, dodao je.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., promjene su u Latviji vidljive na svakom koraku. Uz granicu dugu 283 kilometra prema Rusiji postavljena je ograda, a zemlja se isključila iz zajedničke energetske mreže s Rusijom i Bjelorusijom te se sada oslanja na opskrbu energijom od svojih zapadnih susjeda. U Rigi su vlasti srušile 80 metara visok spomenik „pobjede“ posvećen sovjetskoj vojsci i preimenovale ulicu na kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo u Ulicu ukrajinske neovisnosti. Na kutu zgrade, ispod nadzornih kamera veleposlanstva i ispod velike ruske zastave, stoji plava ploča s novim imenom ulice, a na trgu preko puta vijore se deseci ukrajinskih zastava.
Linda Ozola, koja je do ovog ljeta bila zamjenica gradonačelnika Rige, nadgledala je obnovu mreže skloništa i druge mjere civilne zaštite. Njezini su suradnici morali pretraživati muzeje i arhive kako bi pronašli stare dokumente, te ponovno pregledati skloništa koja su s vremenom propala. Hitne službe su identificirale stotine postojećih skloništa, a nova zakonska regulativa otvorila je put za izgradnju novih. Lokacije su dostupne putem internetske stranice i mobilne aplikacije.
Dio novih skloništa bit će financiran iz sporazuma vrijednog 85 milijuna eura, potpisanog uz Rigski forum između ministra financija Arvilsa Ašeradensa i europskih saveznika. Većina sredstava namijenjena je jačanju infrastrukture civilne zaštite, a dio će biti uložen u ugradnju generatora u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama.
Ozola je dodala da je grad započeo i s izgradnjom zaliha za izvanredne situacije, od konzervirane hrane do sklopivih ležajeva. Riga je tako postala primjer za ostale latvijske regije, a mogla bi poslužiti i kao model drugim europskim gradovima. „Istina nije lijepa – imamo ludog susjeda koji želi uništiti našu zemlju. I taj susjed to uopće ne skriva”, rekla je. „Još nisu fizički prešli granicu, ali jesu naše nebo – i napali su našu ključnu infrastrukturu u Baltičkom moru.”
Spreman sam se ne boriti.