Kriza u Agrokoru usporila investicije

Tempo gospodarskog oporavka se usporava, procjenjuje Europska komisija u novoj gospodarskoj prognozi za Hrvatsku, objavljenoj jučer u Bruxellesu u zimskom paketu gospodarskih prognoza za sve države članice EU. Nakon rasta od 3,2 posto u 2016., očekuje se da je i u 2017. hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti istom stopom za 3,2 posto, no u 2018. stručnjaci Komisije prognoziraju 2,8 posto, a u 2019. 2,7 posto rasta.

Tim tempom hrvatsko će gospodarstvo krajem 2019. doseći razinu koju je imalo prije globalne recesije, koja se u Hrvatskoj počela osjećati krajem 2008. i iz koje je Hrvatska izašla na prijelazu između 2014. i 2015. godine.

Rumunjskih rekordnih 6,7%

Hrvatsko gospodarstvo, dakle, ulazi u četvrtu godinu oporavka, a Komisija u novoj prognozi ponavlja očekivanje da rast bude “čvrst i široko utemeljen”. No, premda stručnjaci EK uočavaju snažnu gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj u prva tri kvartala 2017., neki indikatori upućuju na to da se dogodilo usporavanje u posljednjem kvartalu prošle godine, koje će se vjerojatno preliti i na 2018. godinu.

Za usporedbu, Slovenija raste 4,2 posto ove godine, Mađarska 3,7 posto, Austrija 2,9, Slovačka 4 posto, Bugarska 3,7 posto, a Rumunjska se nakon prošlogodišnjih rekordnih 6,7 posto “spušta” na stopu godišnjeg rasta od 4,5 posto. Glavni motor rasta u Hrvatskoj je privatna potrošnja koju potiču “rastuće plaće i zaposlenost”, no investicija nema u tolikoj mjeri jer ih je usporila kriza povezana s prehrambenim i trgovačkim divom Agrokorom, dodaje se u dokumentu Komisije.

U nešto optimističnijem tonu najavljuje se da će se investicije povećati zbog pojačane kreditne aktivnosti u korporativnom sektoru. “Premda, ishod Agrokorova operativnog i financijskog restrukturiranja i dalje predstavlja rizik”, pišu ekonomski prognozeri Komisije. Oni potvrđuju da je turistička sezona bila rekordna, ali i da je izvoz robe imao snažne pokazatelje. Zaposlenost se povećava, a ranije zabilježeni veliki padovi stope nezaposlenosti sada bi se mogli stabilizirati jer se očekuje usporavanje ekonomskih migracija u inozemstvo.

Prilika za provođenje reformi

Čitav paket zimskih ekonomskih prognoza pokazuje da i cijeli EU i njegov središnji dio, europodručje, u 2017. ima prosječnu stopu rasta od 2,7 posto, što je najbrži zabilježen rast u posljednjih deset godina.

– Ova prilika za provođenje reformi neće ostati otvorena zauvijek: trenutak za donošenje potrebnih, ambicioznih odluka o jačanju ekonomske i monetarne unije je sada – komentirao je europski povjerenik za ekonomiju i financije Pierre Moscovici.

Rast EU bitan je i za naše stanje jer nas čeka usporavanje