Konje ne dajemo za fešte, oni idu u zakup da bi se širio genski materijal

Kriminalistička policija “češljala” je jučer urede Državne ergele u Đakovu. Istražuju okolnosti stradavanja lipicanca kojega je kobnoga dana jahao maloljetni sin ravnatelja ergele Mirka Damjanovića. Mladić je tako učio jahati u njihovu selu Strizivojni nadomak Đakova. Nesretni je konj, podsjetimo, zbacio mladoga jahača, pobjegao i podletio pod vlak na pruzi kod Starih Perkovaca. Odjeknulo je to u javnosti, pa je ravnatelj Damjanović jučer podnio ostavku, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ju je i prihvatio. Policiju, tako, jučer nije dočekao u svome uredu na ergeli jer je otputovao službeno u Zagreb.

Strogi odabir i testiranja

Lipicanca je na svoje imanje u Strizivojnu nadomak Đakova ravnatelj dovezao 22. prosinca, uz pomoć zaposlenika ergele. Kako je sam objasnio, ravnatelj je konja dao u zakup svome ocu Iliji, koji je potom dopustio unuku da ga jaše. Plemenita je životinja uginula 9. siječnja, a vijest je ubrzo procurila u medije.

Tko sve i pod kojima uvjetima može državnoga konja odvesti k sebi, regulirano je Pravilnikom o zakupu konja Državne ergele Đakovo i Lipik. Prema popisu na internetskim stranicama ergele, 11 je konja trenutačno u zakupu. Informacija o konju kojega je unajmio Ilija Damjanović nema.

Zakupnina iznosi od 1000 do 2000 kuna godišnje. Zakupac je obvezan i snositi sve troškove otpreme te vraćanja grla. Za oštećenje ili uginuće konja, on na sebe preuzima svu odgovornost, “te jamči svojom pokretnom i nepokretnom imovinom”. Stupanj oštećenja utvrđuje komisija, koju imenuje ravnatelj. Štetu je dužan uplatiti u roku od 15 dana od nadzora. Lipicanac koji je stradao pod kotačima vlaka vrijedan je, procjenjuje se, oko 2000 eura.

– Konji se daju u zakup ponajprije radi širenja genskog materijala, koji je u ergeli viši nego u privatnom uzgoju. Država to čini da bi se populacija lipicanaca u Hrvatskoj dizala na višu genetsku razinu. Ergela ne iznajmljuje konje za fešte, primjerice, nije to rent-a-bike. Uglavnom su to, dakle, pastusi za rasplod – kažu nam stručnjaci. Pravilnik je skrojen kako bi se, stoga, osiguralo da državni konji budu u sigurnim rukama, “a ne da ga netko zaveže za jabuku”. Posuđuju ih renomirani pastuhari, kao i članovi konjogojskih udruga, a glavni je cilj unaprijediti vlastito stado.

– U privatnom uzgoju vlasnici sami biraju što će pripustiti, a u državnom uzgoju je to uglavnom razmjena genskog materijala između državnih ergela koje strogo vode selekcijske postupke i što čini taj uzgoj genetski superiornijim. To su ipak kvalitetnija grla. Svako grlo koje dolazi iz državne ergele Europe prošlo je strog stručni odabir i testiranja – nastavlja naš sugovornik.

Slobodno trče pašnjacima

Svi su državni lipicanci zaštićena pasmina, a država potiče njihov uzgoj. Uzgoj lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom. Priznanje je to bogate tradicije. S brojkom od 2118 lipicanaca, koliko ih je evidentirano prije godinu dana, Hrvatska se, inače, svrstava u red država s najbrojnijim uzgojem te pasmine. Broj je konja, općenito, u znatnom porastu u našoj zemlji – s 4271 grla, koliko ih je bilo registrirano 1998., taj je broj skočio na 23.209, koliko ih je izbrojeno koncem 2017., što je pet i pol puta više.

Đakovačka ergela prostire se na dvije lokacije. Pašnjaci i biskupske štale Ivandvora, svega nekoliko kilometara od gradske vreve, dom su za stotinjak konja. Tipična je to farma, a na njoj su matično stado kobila s pomlatkom i rasplodni pastusi. Trčkaraju slobodno po stotinjak hektara pašnjaka. Još četrdesetak mužjaka, pak, stanuje na drugoj ergelaškoj adresi, u pastuharni u srcu Đakova. Ergela je osnovana davne 1506. godine. Baš se tada, naime, prvi put u pisanom dokumentu spominje riječ “ergela”. Ipak, postoje podaci kako je egzistirala i prije pisanog spomena. Po toj verziji, utemeljili su je bosansko-srijemski biskupi još 1239.

Sve do 1806., uzgajali su se u tom kraju isključivo arapski konji. A te godine ergela Lipica bježi pred naletom Napoleonove vojske i nastanjuje se u Đakovu.

Prošli ravnatelj dignuo prihod 78%

Pogledajte kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:

Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina