Koliko je o tome znao Vatikan? Pavelić je nakon rata boravio u Italiji

Otvaranje vatikanskih arhiva imat će značaj za Hrvatsku zbog blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a prof. dr. Juraj Kolarić, teolog i crkveni povjesničar, kaže kako je to od velike važnosti zbog „dokumenata koji su ondje pohranjeni“.

– Poput glasovitog događaja kada Vatikan nije htio primiti Pavelića zbog ondašnjih turbulentnih vremena Drugog svjetskog rata i papa Pio XII. rekao je kad se to ludilo smiri i rat prestane, onda ćemo razgovarati. Rekao je kako mu je hrvatski narod na srcu i lijepo je reagirao, a Pavelić, dakako, nije bio primljen kao državni poglavar, nego kao privatna osoba – kaže dr. Kolarić, koji je i sam 1971. završio arhivistiku pri Tajnom vatikanskom arhivu.

– Drago mi je što će se konačno vidjeti velika uloga kardinala Stepinca u Drugom svjetskom ratu, koji je u teškim totalitarnim sustavima znao naći ne samo nacionalnu nego opće kršćansku mjeru kada je protestirao protiv progona svih ljudi koji pripadaju različitim sustavima, ali su Božja djeca koju treba susretati s velikim poštovanjem – kaže dr. Kolarić, dodajući da će i rad papinske komisije o životu i djelovanju bl. Stepinca u Drugom svjetskom ratu dobiti novu dimenziju.

– Ne trebamo se bojati, jer mi to znamo, mnogo toga je otkriveno, ali će sigurno biti “šlag na tortu” tim događajima, gdje će veličina zagrebačkog nadbiskupa u tim teškim povijesnim trenucima doći do punog sjaja – kaže dr. Kolarić, dodajući da ga je iznenadilo da nitko od naših povjesničara nije tražio pristup arhivu.

– No nikad nije kasno. Možda naši povjesničari nisu bili dovoljno informirani, ali sigurno će biti onih koji se pripremaju za taj posao. Pozvao bih posebice one naše koji su sada u Rimu i bliži su tim izvorima da budu ne samo prvi istražitelji, nego da su na raspolaganju svima koji će dolaziti u Rim – kaže dr. Kolarić.

Otvaranje vatikanskih arhiva pozdravlja i povjesničar dr. sc. Tvrtko Jakovina.

– Uloga pape Pija XII, koja se pokušala istražiti godinama, bila je problematična po više točaka i mislim da slici o njemu i ukupno o Vatikanu otvaranje arhiva može samo pomoći – kaže profesor Jakovina, dodajući da ne misli da je ovaj papa za Židove tijekom Drugog svjetskog rata učinio dovoljno.

– Mislim da je imao strah od Sovjetskog Saveza, veći nego što je imao prema i jednom drugom režimu. Svoditi njegovu ulogu na jednu ili pojedinačnu gestu u vremenu kakvo je bilo Drugi svjetski rat nije dovoljno, a argument je isti i za Stepinca koji o Židovima prvi put govori 1942. No, do tada Židova u Hrvatskoj uglavnom više nema. Vodi se rasprava o tome jesu li učinili dovoljno i je li jedna propovijed dovoljno, no ja mislim da nije jer u ratnim okolnostima morate grmjeti, osobito ako ste u poziciji koja vas čini sigurnijim i ako vjerujete u svoje poslanje. Ako je papa Pio XII. doista vjerovao u ono što Crkva zagovara, mogao je govoriti glasnije, no kada bi se i takva priča u arhivima potvrdila, ne mislim da će štetiti crkvenoj organizaciji. Upravo suprotno, bit će od koristi da se glasno progovori o tom vremenu – kaže Jakovina, koji vjeruje da će otvaranje arhiva pomoći i Hrvatskoj u smislu kontekstualiziranja jedne okolnosti koja se u nas nedovoljno ističe: da Vatikan nije priznao NDH. Smatra da će istraživanja dati balansiraniju sliku odnosa Vatikana i NDH te Crkve u Hrvatskoj i Vatikana.

– Crkva se ne treba bojati otvaranja arhiva, to je dobrodošlo i korisno jer se može poslati poruku i drugima koji istražuju ili imaju arhivsku građu da bi ih trebali učiniti dostupnima istraživačima. S obzirom na naše opterećenje s tim razdobljem bilo bi dobro kada bi Hrvatska organizirala i financirala povijesna istraživanja umjesto da formira komisije koje bi rješavale povijesne prijepore – zaključio je prof. Jakovina.