Pri ulasku Hrvatske u EU u voću smo bili samodostatni blizu 80%, u povrću još i više, a sada tek oko 50%. Jednim dijelom za to su krive klimatske promjene, ali i niska produktivnost, koja je na 30% prosjeka EU pa nam je u posljednjih desetak godina pad proizvodnje voća i povrća otprilike dvostruko veći u odnosu na druge proizvodnje. Trgovački lanac ili hotel danas nabavlja robu na otvorenom europskom tržištu i mi moramo pronaći način kako da podignemo produktivnost i konkurentnost, što je jedini način za opstanak ove proizvodnje, kazala je poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić iz tvrtke Geja Savjetovanja na okruglom stolu Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) "Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj", održanom u Varaždinu.
Pametni se prilagođavaju
Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj svake je godine pred sve većim izazovima. U "tvornici pod vedrim nebom" nije lako proizvoditi pa za takvu proizvodnju, zbog sve snažnijih klimatskih promjena, treba sve više plastenika i staklenika te zaštitnih mreža, potrebno je navodnjavanje, nove sorte, nova znanja, kvalitetno rješavanje problema poljoprivrednog zemljišta i ubrzavanje komasacije – ali i udruživanje poljoprivrednika ili snažnija kooperacija kako bi se proizvođači lakše nosili sa sve snažnijom uvoznom konkurencijom, čulo se, među ostalim, na okruglom stolu. Naročito je važan ljudski rad, čega kronično nedostaje. Na tržištu rada sve je teže naći radnike u poljoprivredi, a nedostaje i snažnija infrastruktura. Posljednjih godina uložena su ogromna sredstva u sklopu NPOO za nova skladišta i hladnjače diljem Hrvatske, no kapaciteti su preveliki za sadašnju razinu proizvodnje. Kad je riječ o povrću, proizvodimo ga na svega 0,1% obradivih površina, na manje od 10.000 ha, a za postizanje samodostatnosti treba nam još oko 10.000 ha.
Hrvatska dugi niz godina ima ogromne oscilacije u proizvodnji voća i povrća (iako su površine koliko-toliko stabilne), a česte vremenske nepogode svakog proljeća i ljeta donose slike s plantaža s uništenom proizvodnjom. – Stalno imamo i situacije da usitnjeni mali proizvođači usred sezone ne mogu svoju robu prodati pa je uništavaju onog trenutka kada na tržište dođe jeftina roba iz EU i regije. O cijenama voća i povrća gotovo svakodnevno govore ankete među potrošačima – one su astronomske, a kvaliteta uvoznog voća i povrća u trgovinama i na tržnicama često je vrlo upitna. Potrošači se zato s pravom pitaju zašto dajemo i ulažemo tolike poticaje u poljoprivredu, a nemamo dovoljno jeftinog povrća – kaže čelnik HPK Mladen Jakopović. Dodaje kako je zbog klimatskih promjena i zajedničkog europskog tržišta iluzorno očekivati da ćemo biti potpuno samodostatni u svim kulturama, no uz bolju organizaciju, nove investicije i udruživanje još se može zaustaviti pad u proizvodnji i mogu se okrenuti sadašnji negativni trendovi.
Matija Erhatić, predsjednik nedavno osnovane Udruge podravskih proizvođača povrća, kaže kako se u tom dijelu Hrvatske povećala proizvodnja industrijske rajčice i paprike, ponajviše zahvaljujući sve snažnijoj kooperaciji s Podravkom. Povećava se i ukupna proizvodnja povrća jer se zbog klimatskih promjena i ukupna sezona produljila. – Postali smo područje koje proizvodi povrće cijelu godinu – riječ je o plasteničkoj proizvodnji pa smo počeli proizvoditi i cvjetaču, kupuse i kelj tijekom zime, što prije nekoliko godina nije bilo moguće, ali još se nisu svi prilagodili tome – zaključio je. Upravitelj Proizvođačke organizacije Jabuka HR Luka Cvitan izjavio je kako su proizvođači lani bili suočeni s ekstremno dugim periodom bez kiše i s iznimno visokim dnevnim temperaturama koje su prelazile 40 Celzijevih stupnjeva.
Bez navodnjavanja štete i 100%
– Ta je suša ostavila enormne posljedice na konačnoj bilanci proizvodnje. Proizvođači se i ove godine boje ponavljanja prošlogodišnjeg scenarija te već sada strahuju da će proizvodnja jabuke biti gotovo prepolovljena, što zbog utjecaja suše i vrućina što zbog utjecaja mraza koji je ostavio posljedice u određenim županijama – kazao je Cvitan. A nije dobro ni s krumpirom. Nakon tri dobre godine, ove se sezone zbog suše i vremenskih nepogoda očekuje podbačaj od 70%, rekao je dopredsjednik Udruge Međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić.
– Kod proizvođača koji ne navodnjavaju nasade šteta bi mogla biti i 100% – napominje te upozorava da je na tržištu sve više uvoznog krumpira koji se lažno deklarira kao domaći zbog čega inspekcije moraju provoditi snažne kontrole i kažnjavati one koji tako dovode potrošače u zabludu. Varaždinsko zelje pak ove godine kasni sa sadnjom zbog klimatskih promjena, a kako vegetacija traje 120 dana, tek će se vidjeti posljedice, rekla je Marija Cafuk, predsjednica Udruge Zeljari. – U boljoj su poziciji oni koji navodnjavaju svoje površine, no pitanje je kako se priključiti kad imamo male, usitnjene površine, što nam povećava ovu investiciju – kazala je Cafuk.