Kako izmijeniti ZKP, a da nitko u postupku ne bude zakinut

Ministarstvo pravosuđa u prvom će tromjesečju ove godine u proceduru uputiti izmjene Zakona o kaznenom postupku, kojima će se implementirati europske direktive vezane uz prava okrivljenika, no ministar Dražen Bošnjaković najavljuje da će se te izmjene možda i proširiti kako bi se riješili problemi u praksi. Radi se, konkretno, o pravu na zahtjev za izuzeće sudaca koje je javnost prepoznala kao jedan od razloga zbog kojih se u slučaju Daruvarac nasilniku nije uspjelo presuditi u šest mjeseci. Daruvarčeva obrana obilato je iskoristila taj institut, zbog čega se s najviših instanci tražila reakcija Odvjetničke komore.

Izuzimanje sudaca

Bošnjaković zato najavljuje da će se sada pokušati reducirati to pravo, no ističe da će se za sve tražiti mišljenje struke.

– Ako se struka s tim ne suglasi, nećemo ići u to – kazao nam je Bošnjaković, a jednako razmišlja i kada je riječ o donošenju potpuno novog ZKP-a.

Iva Puljić-Šego videokomentar o Darku Kovačeviću Daruvarcu

Odvjetnik Veljko Miljević suglasan je da je pravo na zahtjev za izuzeće sudaca preširoko postavljeno i da su tu nužne ozbiljne izmjene u smislu ograničenja broja traženja izuzeća sudaca. No većim problemom smatra odredbe koje govore o završetku istrage, pogotovu kada je riječ o vraćanju izmijenjene optužnice na optužno vijeće. Miljević upozorava da su za sve to propisani nejasni rokovi, što smatra slabom točkom zakona koja omogućuje odugovlačenje postupaka.

Njegova kolegica Višnja Drenški Lasan nikako, međutim, ne podržava Bošnjakovićevu ideju o ograničavanju prava na zahtjev za izuzeće sudaca. Ona podsjeća da je u zakonu stajala odredba po kojoj se zahtjev za izuzeće suca mogao izjaviti samo prije početka glavne rasprave.

– No tu je odredbu Ustavni sud ukinuo još 2012., uz opširnu argumentaciju, a svi su u ovoj zemlji, izgleda, zaboravili na to – upozorava Drenški Lasan. Podsjeća da je bilo slučajeva u kojima su hrvatski sudovi na pravo za zahtjev za izuzeće ponekad reagirali kažnjavanjem obrane jer su smatrali da je riječ o pokušaju zloporabe, no takve su presude slabo prolazile na Europskom sudu za ljudska prava.

Nepravedne presude

Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić problem ne vidi ni u zakonskim rokovima ni u pravu na izuzeće, koje je, ističe, nemoguće ograničiti jer se radi o pravu na nepristrano suđenje.

No kaže da je nužno donijeti potpuno novi ZKP, što nije mali posao, budući da se radi o “provedbenom ustavu”.

– Ako sada krenemo, zakon će u primjeni biti tek za tri godine, a i tu se radi o rekordnom roku – kaže Turudić, koji kao temeljni problem ZKP-a ističe disbalans u pravima tužiteljstva, okrivljenika i suda. Posebno problematizira činjenicu da sudovi moraju potvrditi nagodbu između DORH-a i okrivljenika, čak i kada je potpuno nejasno što takvom nagodbom tužiteljstvo dobiva. Kao primjere navodi nagodbe u slučajevima sina generala Mladena Kruljca i sisačkog poduzetnika Željka Žužića koje, uvjeren je, u javnosti izazivaju dojam da je pravda ostala nezadovoljena.

– Jedino u Hrvatskoj sud mora priznati presudu na temelju sporazuma a da pritom ne zna zašto je sklopljen sporazum. Tu se tužiteljstvo stavlja iznad suda. Kada to govorim kolegama iz Njemačke, Francuske, Italije, oni ne mogu vjerovati da je to moguće – kaže Turudić.

Kao problem navodi i izuzimanje dokaza i smatra da bi trebalo vratiti “staro” rješenje po kojem bi sud odlučio hoće li u času kada se podnese zahtjev za izuzimanje uopće odlučivati o tome ili će odluku ostaviti za samu presudu. Uvjeren je da bi to znatno ubrzalo postupke a da za okrivljenika ne bi bilo nikakve štete budući da mu je rušenje optužnice vrednije od šestomjesečnog produljenja postupka. Turudić je i za promjenu ovlasti USKOK-a zbog kojih gotovo bagatelna djela mita od 50 eura vodi 17 sudaca, a Agrokor će, ako završi na sudu, voditi jedan sudac uz dva porotnika koji o materiji ne moraju imati nikakvo znanje.