Hrvati podijeljeni oko novih pravila: 'Dođu i opijaju se, idu na 'pub crawl' i onda povraćaju...'

Nema puno zakona koji se u Hrvatskom saboru donesu jednoglasno. Jedan takav dobili smo nedavno, a puni mu je naziv Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, kojima se, kako uvjeravaju u Ministarstvu gospodarstva, dodatno jača zaštita djece i mladih te uređuje prodaja alkoholnih i energetskih pića. Najvažnije novosti su da se zabranjuje prodaja energetskih pića osobama mlađima od 18 godina, a jedinicama lokalne samouprave daje se ovlast da, prema potrebama, propišu ograničenja prodaje alkoholnih pića u trgovinama na svom području. Gradska i općinska vijeća odsad mogu zabraniti prodaju žestokih pića, piva i vina od 21 sat do 6 ujutro. Sve radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine i okoliša. No je li za državu ovisnu o turizmu pametno ograničavati prodaju alkohola? O tome su mišljenja podijeljena.

– Slobodno napišite da je ovo još jedan zakon koji ide na štetu nas malih trgovaca. Država ne misli na nas. Mene se osobno ta odluka ne tiče jer radimo do 21 sati, ali pogodit će one koji rade dulje, posebno trafike, koje su ovime uništene! Na duhanu nemaju zarade, žive od alkoholnih pića kojih se najviše proda između 21 sat i ponoći – kaže nam splitski obrtnik Nikša Vrca. Ako se, dodaje, već želi smanjiti opijanje na gradskim ulicama i narušavanje reda i mira, zabrana bi se mogla donijeti samo za centar grada. – Ništa ovo dobroga neće donijeti. Turist će si kupiti piće pola sata ili pet minuta prije zatvaranja trgovine. Snaći će se... – dodaje Vrca. Antonela Botić, koja ima dvije trafike izvan centra grada, od kojih je jedna na Mejašima, kvartu u istočnom dijelu Splita, kaže nam da obrti poput njezina žive od prodaje alkohola. Da prodaju samo duhan, odavno bi ih zatvorili, kaže. – Govorilo se nešto da bi se zabrana mogla uvesti po zonama, što je i logično. Kakve veze Mejaši imaju s centrom grada, gdje se nađe sto pijanih gostiju? – pita, ogorčena najavama o zabrani prodaje alkohola. Splićanin koji godinama radi u turističkom sektoru i ne želi se zamjeriti vlasnicima trgovina kaže pak da je zadnji čas za uvođenje reda jer je ponašanje nekih turista izmaklo kontroli.

– Rade nakazu od grada. Ako pogledamo samo palaču, koja ima oko 200 puta 170 metara, na svakih nekoliko koraka imate bankomate, kako one bankarske tako i one s ogromnim provizijama od kojih turiste zaboli glava. Klasičnih dućana više nema, sve neki fensi restorani i kafići. I one trgovine s plastičnim patkicama. Kakve veze imaju patke s morem? Osim bankomata, imate i takozvane tobacco i liquor shopove koji prodaju sve, od piva i maslinova ulja do prezervativa i erotskih pomagala. Ima ih i na rivi, pa u Marmontovoj... Rade obično do ponoći, a neki, čini mi se, od 0 do 24. Strani turisti, mladi Englezi i Skandinavci, dobro znaju da u tim shopovima alkohol nije skup. Dođu i opijaju se, idu na "pub crawl" ili puzanje po pubovima, kako zovu obilazak kafića, i onda rigaju i pišaju po ulicama. Već se i ne skrivaju, ne smetaju im ni kamere, ako su uopće svjesni da su pod videonadzorom. Ujutro kada idem na posao, moram zaobilaziti povraćotine i pišalinu. Palača izgleda kao javni WC. Kome takav turizam treba? Nikome – kaže nam turistički djelatnik (podaci poznati redakciji).

Tvrdi da i sve više iznajmljivača izbjegava iznajmiti sobe i apartmane grupama mladića i djevojaka jer znaju što ih čeka. – I ugostiteljima takvi gosti idu na živce jer alkohol kupuju u trgovinama pa piju po zidićima i klupicama. Cilj im je napiti se što jeftinije. Unajme čamac i opijaju se ploveći oko splitskog poluotoka. Već se bojimo prolaziti noću po gradu zbog pijanaca koji misle da mogu sve što požele. E, ne mogu – ogorčen je. Poseban problem je, ističe, i nepoštivanje pravila o odijevanju pa se po Dioklecijanovoj palači, koja je svjetska baština, šetaju u toplesu, i žene i muškarci. – Grad bi trebao ljeti angažirati barem 60 nezaposlenih koji bi radili kao komunalni redari i naplaćivali kazne. I tako se može napuniti proračun – kaže. Turisti su, ne samo u Dalmaciji, dodaje, sve "opušteniji", nestalo je kulture putovanja, posebno nakon pandemije. – Kao da su nakon korone shvatili da se samo jednom živi pa putuju svijetom i ne muče se poštivanjem pravila. Bahate se. Imaju novca, ali nemaju srama. Jasno je meni da Hrvatska živi od turizma, ali takvi turisti nam ne trebaju. Nije ovo Ibiza. Drugo je Ultra, s tim gostima nikad nisam imao problema. Nadrogiraju se, ali uvijek su dobre volje – ističe naš sugovornik koji je veći dio radnog staža odradio na recepciji hotela.

Ne opijaju se, naravno, samo stranci. Poznato je da je Hrvatska iznad prosjeka EU u konzumaciji alkoholnih pića, a tako bi moglo i ostati jer su, prema istraživanju OECD-a, mladi u dobi od 15 do 16 godina na europskom vrhu po količini popijenih alkoholnih pića. Gotovo polovina mladih u toj je dobi pila. U Ministarstvu gospodarstva kao argumente za izmjene zakona ponudili su i otpad koji nastaje i devastaciju kulturne baštine. Misle pritom na pijane turiste koji uriniraju po antičkim zidovima i spomenicima. Odredba koja gradskim i općinskim vijećima daje mogućnost ograničavanja prodaje alkoholnih pića odnosi se samo na djelatnost trgovine koja je uređena Zakonom o trgovini i u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva. Djelatnost ugostiteljstva uređena je posebnim propisima iz nadležnosti Ministarstva turizma i sporta. Inicijativa o spuštanju ovlasti na gradove i općine stigla je iz Grada Splita. Zastupnik HDZ-a i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta tvrdi da izmjene nisu usmjerene protiv trgovaca i poduzetništva.

"Govorimo o regulaciji prodaje jednog proizvoda u određeno vrijeme i ondje gdje noćna prodaja alkohola stvara konkretne probleme za javni red i sigurnost građana", istaknuo je. Grad Split priprema prijedlog koji će uputiti u javno savjetovanje. "Želimo regulirati prodaju alkohola u centru grada", istaknuo je Šuta i dodao kako nove mjere neće negativno utjecati na rad ugostiteljskih objekata. "Upravo je intencija da oni koji dolaze u grad na primjeren način koriste ugostiteljske objekte. Svjedoci smo da se u kasnim noćnim satima, nažalost, i domaći i strani gosti kreću gradom s bocama pića, što su neprimjerene scene koje smo gledali proteklih godina", istaknuo je gradonačelnik i najavio da će Grad u suradnji sa svim nadležnim službama pojačati noćni nadzor i aktivnosti na terenu. "Očekujemo da će sve ove mjere uroditi konkretnim rezultatima. Želimo da ove mjere daju rezultat za Grad Split i pridonesu većoj sigurnosti, redu i kvaliteti života naših građana", zaključio je Šuta.

I oporba je u Saboru, dakle, podržala izmjene Zakona o trgovini, no SDP-u je bio važniji dio koji se odnosi na energetska pića jer su upravo u toj stranci godinama jahali na toj temi, no na kraju je lovorike preuzela vladajuća većina, baš kao što je preuzela i zasluge za ograničavanje vremena za prodaju alkohola u gradovima i općinama. Zastupnica Centra Marijana Puljak podsjetila je da je bivši gradonačelnik Splita, njezin suprug Ivica Puljak, predlagao takve izmjene kako bi se uveo red u povijesnu jezgru grada, no splitski HDZ, predvođen upravo Šutom, Puljkovu je inicijativu ismijavao, ocijenivši je jeftinim populizmom. "S ovim se zakonom kasni nekoliko godinama, međutim sada se ovim prijedlogom gradovima nameće kruto i nepravedno rješenje po principu 'ili svi ili nitko'. Umjesto da dopustite lokalnoj samoupravi da sama ciljano zabrani prodaju alkohola u kriznim zonama, poput povijesnih jezgri, prisiljavate ih da istu mjeru uvedu na cijelom svom teritoriju", upozorila je Puljak (Centar).

Iako su u Hrvatskom saboru izmjene donesene unisono, u raspravi su se čula i mišljenja da se samo zabranama problemi neće riješiti. Dario Klasić (HSLS) smatra da je rješenje pojačani nadzor policije i komunalnih službi. "Zabrane često ne uklanjaju problem, nego ga premještaju. Ljudi koji žele kupiti alkohol jednostavno će ga kupiti ranije ili u susjednom mjestu. Problem pretjeranog opijanja među turistima ili mladima time se neće riješiti", rekao je, a s njime se slaže i Anteo Milos (IDS), koji vjeruje da zakonske zabrane neće biti dovoljne. "Učinkovita politika prema alkoholu ne temelji se na jednoj zabrani, ona obično uključuje kombinaciju mjera, ograničenje dostupnosti, jasna pravila prodaje, nadzor prodajnih mjesta, edukaciju, prevenciju, ograničenje oglašavanja i porezne instrumente", rekao je Milos. Splitski gradonačelnik Šuta uvjeren je da će i mnogi drugi gradovi ograničiti vrijeme za alkohol.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da su izmjene tražili prvenstveno gradovi na obali. "Sjest ćemo s kolacijskim partnerima i vidjeti hoćemo li iskoristiti tu mogućnost, za sada nismo o tome razgovarali", odgovorio je na pitanje novinara. Neki lokalni čelnici najavili su da bi se, ako uvedu zabranu u večernjim satima, ona odnosila samo na trgovine, kioske i specijalizirane prodavaonice alkohola, a ne i na ugostiteljske objekte. U Hrvatskoj obrtničkoj komori za Večernjakov Obzor kažu da se pojedine turističke destinacije posljednjih godina doista suočavaju s izazovima održavanja komunalnog reda, osobito u povijesnim gradskim jezgrama i zonama intenzivnog noćnog života, zbog čega smatramo opravdanim da lokalne zajednice imaju mogućnost reagirati na specifične probleme na terenu.

– Iskustvo gradova poput Splita, Pule i drugih turističkih središta pokazalo je da se posljednjih godina otvorio značajan broj trgovina specijaliziranih za prodaju alkoholnih pića, osobito na atraktivnim lokacijama u starim gradskim jezgrama i zonama intenzivnog noćnog života. Problem nastaje kada takvi objekti nastavljaju s prodajom dugo nakon zatvaranja ugostiteljskih objekata, omogućujući stalnu opskrbu alkoholom u kasnim noćnim satima. U praksi to često znači nastavak okupljanja na ulicama i javnim površinama do ranih jutarnjih sati, povećanu buku, narušavanje javnog reda i mira te dodatni pritisak na komunalni sustav i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Dugoročno, takve situacije štete i samoj destinaciji te stvaraju lošu percepciju među gostima. Posebno želimo istaknuti i pitanje jednakog tretmana svih dionika. Naime, u pojedinim sredinama, poput centra Splita, ugostiteljskim objektima posljednjih je godina upravo s ciljem uspostavljanja komunalnog reda skraćivano radno vrijeme tijekom turističke sezone, dok su istovremeno trgovine mogle nastaviti prodavati alkoholna pića i nakon završetka rada ugostiteljskih objekata. Takva situacija objektivno stvara osjećaj neravnopravnosti jer se teret održavanja reda i mira stavlja prvenstveno na ugostitelje, dok istodobno ostaju otvoreni drugi kanali dostupnosti alkohola koji mogu generirati iste ili slične posljedice u javnom prostoru – kažu u HOK-u koji vodi Dalibor Kratohvil.

Važno je, napominju, naglasiti da se ne radi o zabrani prodaje alkohola ili o ograničavanju poduzetništva, već o davanju mogućnosti gradovima i općinama da, ovisno o svojim specifičnostima i stvarnim problemima na terenu, odrede razumna pravila koja će pomoći u uspostavljanju ravnoteže između turizma, poslovanja, života građana i očuvanja reda. – Smatramo da upravo lokalne zajednice najbolje znaju gdje postoji problem i kako ga riješiti, zbog čega podržavamo mogućnost da same odlučuju o eventualnim vremenskim ograničenjima prodaje alkoholnih pića – kažu nam u HOK-u i dodaju da su svjesni i važnosti javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira te kulturne baštine, no male trgovine već su značajno pogođene neradnim nedjeljama i ograničavanjem cijena proizvoda. Zakonom o trgovini već je prije propisano da trgovac ne smije potrošačima omogućiti konzumaciju hrane ili pića u prodavaonici, dok je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira zabranjena konzumacija alkohola na javnim mjestima. – Stoga smatramo da eventualna ograničenja trebaju biti razmjerna i temeljena na stvarnim potrebama pojedine sredine. Podržavamo rješenje koje lokalnim zajednicama daje mogućnost odlučivanja o ovim pitanjima sukladno vlastitim okolnostima, uz uvažavanje potreba građana, turističkih destinacija, ugostitelja i trgovaca – poručuje Kratohvil.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, koju smo također zamolili za komentar, tumače nam zakonska rješenja, poput onog da su kod online prodaje alkoholnih i energetskih pića trgovci i internetske platforme obvezni osigurati tehničko rješenje za pouzdanu provjeru punoljetnosti kupaca. Provjera će se provoditi putem sustava e-Građani. Svi subjekti registrirani za internetsku trgovinu koji prodaju navedene proizvode morat će se upisati u evidenciju nadležnog ministarstva. – Podupiremo nultu stopu tolerancije prema konzumaciji alkohola među maloljetnicima koja je i dosad bila uređena Zakonom o trgovini. Jedinicama lokalne samouprave zakonske izmjene omogućavaju da ograniče prodaju alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol na svom području radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine ili okoliša. Ograničenje se odnosi isključivo na razdoblje od 21 do 6 sati sljedećeg dana. Jedinice lokalne samouprave dužne su donesene odluke dostaviti Državnom inspektoratu bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana – objašnjavaju za Večernji list u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zakonom su povećane i kazne za prekršaje, uz obrazloženje da će to imati odvraćajući učinak. Zakon stupa na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama, dok se trgovci registrirani za internetsku trgovinu novim obvezama moraju prilagoditi u roku od 90 dana. Važno je, smatraju u HGK, uspostaviti javno dostupan i transparentan jedinstveni pregled odluka jedinica lokalne samouprave o ograničenju prodaje alkohola od 21 do 6 sati, kako bi trgovci pravodobno bili informirani, uz uvažavanje teritorijalnih i sezonskih posebnosti Hrvatske. I tako, dobili smo nove zakonske izmjene, javnost je, po običaju podijeljena, a ključno je pitanje koliko će i taj zakon uopće provoditi, s obzirom na stalna dugogodišnja opravdanja da imamo malo inspektora, komunalnih redara, policajaca...

Video