Rodna ravnopravnost u hrvatskom jeziku bila je tema današnje emisije "Jezik je zakon" na Večernji TV-u. Voditelj i izvršni urednik Večernjeg lista, Žarko Ivković, o toj temi razgovarao je s dr. sc. Lanom Hudeček, znanstvenom savjetnicom u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje te dr. sc. Željkom Jozićem, ravnateljem spomenutog Instituta.
Postoji li rodna ravnopravnost u hrvatskom jeziku, odnosno podudaraju li se u hrvatskom jeziku rod i spol?
- Razložila bih to na dva dijela. Postoji rodna ravnopravnost u smislu da je hrvatski jezik opremljen svim instrumentima i mogućnostima da je ostvari. A sasvim drugo pitanje je podudaraju li se rod i spol. Trebali bismo poći od toga što znači riječ rod. Ona ima nekoliko značenja. Primjerice list ima nekoliko značenja - list kupusa, papira, također postoji riba koja se tako zove ili list na nozi. I time nismo nimalo zbunjeni. Tako je i s rodom pa se može reći on je plemenitog roda, zatim može se upotrebljavati naziv rod kao oznaka društvene kategorije, a može se govoriti o rodu i kao gramatičkoj kategoriji. U hrvatskom jeziku se rod gramatički i spol ne podudaraju nužno - kazala je Hudeček te dodala:
- Tako primjerice imamo imenicu djevojčurak koja je muškog roda, a dijete srednjeg roda. Dakle, vrlo često uopće ne postoje neke spolne razlike projicirane kroz gramatički rod.
Postoje primjeri da ženska bića imaju tri gramatička roda.
- Djevojka je imenica ženskog roda, djevojčurak muškog, a djevojče srednjeg roda. U sva tri slučaja riječ je o ženskom spolu, a različitom rodu. dakle, ne moraju se uvijek podudarati. Zanimljiv primjer je i zbirna imenica momčad. Dobila je naziv po momku, a ona je ženskog roda - rekao je Jozić.
Cijelu emisiju "Jezik je zakon" pogledajte u videu.
Ono kao nema rodne ideologije a ekipa se isti dan več bacila na dekonstrukciju jezika u letečem startu .Ludilu nema granice.