Kakva se turistička godina nazire, kako objasniti to da vjerni i najbrojniji Nijemci jedva ponavljaju lanjske brojke, dok brojke iz Srbije, BiH i Ukrajine osjetno rastu te zašto će cijene odlučivati o ishodu 2026., teme su o kojima, uz druge aktualnosti, razgovaramo s direktorom Hrvatske turističke zajednice Kristjanom Staničićem.
– Dogodine se očekuje daljnji rast interesa za destinacije koje nude više od klasičnog ljetnog odmora, a mora se računati i na utjecaj klimatskih promjena. K tome, održivi turizam i odgovorno upravljanje destinacijama postaju standard, a važna će biti i daljnja digitalna transformacija. Istovremeno, iduća će godina biti iznimno zahtjevna i izazovna. Destinacije koje nude autentična iskustva uz konkurentne cijene imat će prednost, a i sigurnost destinacije ostaje jedan od glavnih kriterija pri odluci o putovanju. Dakle, nadolazeća 2026. za Hrvatsku znači konsolidaciju dosadašnjih rezultata, ali i nove iskorake uz poseban naglasak na daljnji razvoj i promociju iskustvenog, održivog i visokokvalitetnog turizma. Naš cilj nije rušiti rekorde svake godine, nego jačati predsezonu i posezonu te pružiti gostu vrijednost za novac i kvalitetu.
U 2026. HTZ će raspolagati s 57 milijuna eura i tri posto više nego ove godine, na što će ‘višak’ biti usmjeren?
Na snažnije oglašavanje, marketinške kampanje na digitalnim kanalima, suradnje s turoperatorima i avioprijevoznicima te suradnju s najpoznatijim svjetskim influencerima. Za sve te aktivnosti planiramo povećanje sredstava za više od 30 posto i to zahvaljujući većem prihodu iz sredstava državnog proračuna, ali i internoj preraspodjeli budžeta HTZ-a.
Na nedavnom Kongresu hotelijera i vi i ministar Glavina nikad otvorenije upozorili ste da više nema prostora za dizanje cijena. Što je razlog za tako nedvosmislene apele?
Kontinuirano cijeli turistički sektor pozivamo na pametno formiranje cjenovne politike jer su promišljeno upravljanje cijenama te pružanje vrhunske kvalitete proizvoda i usluga ključni u zadržavanju konkurentnosti. Sva relevantna tržišna istraživanja pokazuju kako cijene imaju značajan utjecaj na odabir destinacija i putovanja, turisti više nego ikada prije traže vrijednost za novac. Cijene su postale važnije čak i od sigurnosti. To ne znači nužno da se traže najjeftinije opcije, već da cijene moraju biti u skladu s kvalitetom usluge, a činjenica je da u pojedinim dijelovima godine i u pojedinim segmentima smještaja i ugostiteljskih usluga odskačemo od konkurencije, što jasno pokazuje da moramo učiniti sve kako bismo uskladili kvalitetu s cijenom.
Analize HTZ-a pokazale su da su jadranski hoteli na Mediteranu jeftiniji jedino od francuskih, ali dosta negativne reklame priskrbile su cijene u domaćim trgovinama, prijevozu. Tko je po vama najveći krivac za lošu cjenovnu reputaciju?
O cijenama objekata i usluga ne govori se samo u Hrvatskoj već i diljem Europe. Po ukupnom turističkom prometu, ali i ostvarenom prihodu i dalje smo konkurentna destinacija, posebice na najvažnijim emitivnim tržištima. No signali s pojedinih tržišta i pojedinih partnera upozoravaju nas da je cijena iznimno važna kod odabira destinacije. Dio gostiju svakako je osjetljiviji na promjene cijena, no vidimo i porast segmenta gostiju koji traže višu kvalitetu i spremni su na veću potrošnju kada dobiju odgovarajuću vrijednost. Hrvatska odavno više nije “low-cost” destinacija i ključ nam je održati ravnotežu, odnosno jačati kvalitetu, ulagati u infrastrukturu i sadržaje te osigurati da gosti u svakom segmentu dobiju vrijednost za svoj novac.
Ove godine plusevi se prvi put izvlače iz natprosječno dobre predsezone, dok je tijekom srpnja i kolovoza izgubljeno sedamstotinjak tisuća noćenja i oko 140 milijuna eura. Što napraviti da se sličan scenarij ne ponovi i dogodine?
Rast generiran u razdobljima pred i posezone potvrđuje da su ulaganja u cjelogodišnji turizam prepoznata na globalnom tržištu, što je dobro. Određeni zaostaci u srpnju i kolovozu posljedica su spoja više faktora: niže platežne moći, inflatornih pritisaka, klimatskih promjena, do iznimno jake konkurencije na Mediteranu, a sve nas to čeka i u idućem razdoblju. Uz to, ne zaboravimo ni stalne promjene u navikama putnika. Zato ćemo u idućoj godini svi zajedno na svim razinama morati dati velik doprinos. Kvaliteta ponude i usluge, zadovoljstvo turista i lokalnog stanovništva, teritorijalna disperzija turističkog prometa te njegovo jačanje u pred i posezoni ključne su smjernice. Daljnji rast prometa u srpnju i kolovozu ne priželjkujemo, ali ne želimo ni manje gostiju u glavnim ljetnim mjesecima.
Nijemci su ponajveći svjetski putnici, a njemačko tržište broj jedan za cijeli Mediteran. Može li Hrvatska i dogodine računati na tri i nešto milijuna dolazaka iz te zemlje?
Iz Njemačke ostvarujemo najveći godišnji turistički promet i u skladu s time nastavit ćemo intenzivno ulagati u promociju, posebice u segmente održivog i cjelogodišnjeg turizma, te dodatno jačati suradnju s turoperatorima, aviokompanijama i agencijama. Hrvatska je kod njemačkih gostiju prepoznata kao sigurna, kvalitetna i atraktivna destinacija. Naš je cilj takvu percepciju i dodatno unaprijediti kontinuiranim razvojem proizvoda i usluga te strateški promišljenom promocijom i tržišnom prisutnosti. Nisam sklon nagađanju, ali temeljem svih aktivnosti i naše prisutnosti u Njemačkoj, koju ćemo dodatno pojačati u 2026., vjerujem da rezultati s tog tržišta neće izostati.
Ove su godine među najstabilnijim tržištima Poljska i, pomalo iznenađujuće, BiH i Srbija te Ukrajina. Kako to objašnjavate?
Hrvatska je već godinama jedna od najpopularnijih destinacija za odmor Poljaka te se Poljska nalazi među naših pet najvažnijih emitivnih tržišta. Takav rezultat temelji se na kontinuiranoj i kvalitetno usmjerenoj promociji, odličnoj prometnoj povezanosti s posebnim naglaskom na aviolinije te širokom rasponu hrvatske turističke ponude koja odgovara preferencijama poljskih turista. Što se tiče tržišta BiH i Srbije, rekao bih da je nastavak interesa njihovih putnika za Hrvatskom ponajprije odraz percepcije naše zemlje kao bliske, dobro poznate i lako dostupne destinacije.
Za 2026. najavili ste zaokret u promociji. O čemu se radi?
U planu promocije za iduću godinu naglasak stavljamo na daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao održive, kvalitetne i cjelogodišnje destinacije. U tom smislu posebno ćemo ulagati u digitalne kampanje na ključnim emitivnim tržištima, produkciju novih kreativnih sadržaja te snažnije targetiranje određenih i nama važnih segmenata kao što su outdoor, nautika, enogastronomija i kultura. Nastavljamo i s intenziviranjem suradnji s globalnim prijevoznicima, vodećim turoperatorima i platformama kako bismo osigurali vidljivost Hrvatske tijekom cijele godine. Velik fokus bit će na promociji kontinentalnog turizma, kao i na pozicioniranju Hrvatske unutar trendova koji su sve važniji putnicima – autentičnost, održivost, lokalni doživljaj, personalizirane ponude i sigurnost.
Sam studeni bio je nešto slabiji nego lani. Što prognozirate za prosinac, odnosno za svih dvanaest mjeseci?
Kumulativni rezultati i dalje pokazuju pozitivan trend i možemo očekivati uspješan kraj cjelokupne godine s dva posto rasta u dolascima i jedan posto rasta u noćenjima.