Izgleda kao mladi krumpir i stoji 13 kuna. Niti je mladi niti domaći – dolazi iz Egipta

Mladi krumpir lako se guli, a uvozni koji se ovih dana nalazi na policama trgovina niti je mladi niti se s lakoćom guli. Riječ je o još jednoj obmani i prijevari potrošača, kaže Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira. Police većine trgovačkih lanaca pune su, naime, egipatskog krumpira koji je na prvi pogled svjetlije kožice, izdužen, baš kao što izgleda i mladi krumpir na koji smo naviknuli.

Prodaje se za deset, čak i 13 kuna za kilogram. No Mesarić objašnjava kako je takav krumpir kojemu se kora ne može lako skidati rukom nego se mora guliti nožem tehnološki zreo krumpir koji bi se trebao prodavati po znatno nižoj cijeni od domaćeg mladog krumpira koji ovih dana na tržnice stiže iz Istre i Dalmacije, ponegdje i iz BiH, a ima istu, čak i višu cijenu.

Kontroliranje uvozne robe

– Mladi krumpir ne može izdržati manipulaciju više od tjedan dana, a sad zamislite koliko treba krumpiru koji je nabran u Egiptu, koliko traje njegov put do nas, dok se transportira do kontejnera, ukrca na brod, dok dođe do nas… I zdrav je i čitav, što se u slučaju mladog ne može dogoditi – ističe i tvrdi kako je takva procedura moguća samo s krumpirom koji je tehnološki sazrio i tretiran je.

Na upit je li trenutačna cijena krumpira opravdana, Mesarić objašnjava kako je stari prodan, domaći tek dolazi pa još dominira uvozni koji trgovci mogu cijeniti koliko žele. No kad idućih dana krene veća ponuda istarskog, s čijom će berbom biti problema jer nema dovoljno radne snage, te dalmatinskog, a desetak dana poslije i međimurskog, cijena krumpira na tržištu drastično će pasti.

– Čim trgovci namirišu da ima dovoljno domaće robe, počet će akcije i rušenje cijena – napominje on. Srećom, proizvođači konačno gledaju i dalje od granica RH.

– Prošla godina i u Europi bila je sušna. Podbacile su proizvodnje u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Poljskoj, zemljama koje u pridonose EU s najvećim količinama. Mi smo pak imali odličnu godinu, dobre prinose i super kvalitetu, pa nam se otvorila prilika za izvoz u Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku, Crnu Goru…, gdje se naša roba bolje i plaćala – kaže Mesarić. No domaće tržište, tvrdi, nije bilo zakinuto. Domaćeg je krumpira na njemu bilo sve do travnja ove godine, a kad ga je ponestalo, uvoz iz Egipta bio je i opravdan.

Hrvatska bi u siječnju i veljači mogla imati mladog krumpira iz grijanih plastenika, no ne isplati se jer je berba krumpira u plastenicima jednokratna, krumpir treba velike površine, dok se rajčice, primjerice, beru cijelu godinu. Ipak, da se uvozna roba, koja je nerijetko tretirana sredstvima koja su u nas zabranjena, bolje kontrolira na ostatke pesticida i da se provjeravaju deklaracije, više bi se domaćeg otkupljivalo i to po boljim cijenama.

Lani uvezli 38.000 tona

Hrvatski povrćari stoga mnogo nade polažu u pravilnik o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih oznaka koji je u javnoj raspravi, a kojim će se domaća roba u cilju prepoznatljivosti i promidžbe te u svrhu zaštite proizvođača od nepoštenih praksi certificirati znakom “Naše domaće”. S druge strane, međimurski proizvođači krumpira, umorni od administracije zbog koje zapinje nacionalna zaštita međimurskog krumpira, od jeseni će lansirati vlastitu robnu marku s oznakom “Međimurski kalamper”.

Mnogi bi rekli da je krumpir Hrvatima nezamjenjiva namirnica. No, prema statistikama pojedemo ga tek 40-ak kilograma po stanovniku, daleko iza Poljaka (131 kg), Estonaca (114), Nijemaca (57,9 kg), Austrijanaca (58,3 kg), Belgijaca (93,4), Mađara (59), dok je prosjek EU 84,16 kg. Slovenci, Talijani i Ciprani jedini su iza nas s konzumacijom između 24 i 38,4 kg. Najviše krumpira u Hrvatskoj se proizvede u Međimurju, oko 75.000 tona godišnje, dok Lika nadaleko cijenjenog ličkog krumpira proizvede tek oko 1200 tona. U RH se prije 20-ak godina proizvodilo oko 736.000 tona krumpira, a danas jedva 170.000 tona. Lani smo tako uvezli 38.000 tona krumpira za 14 milijuna eura, gotovo 14.000 tona više nego 2017., a izvezli smo ga 15.000 tona za 3,2 mil. eura.