Izgleda kao mladi krumpir i stoji 13 kuna. Niti je mladi niti domaći – dolazi iz Egipta
Mladi krumpir osjetljiv je, ne može izdržati manipulaciju više od tjedan dana, a zamislite koliko egipatskom treba da brodovima dođe do nas, kaže D. Mesarić
Komentari 9
Super mi je ova ovogodišnja "nauka" oko "mladog" krumpira. Uvijek, već 2 desetljeća koliko radim u trg.branši je prvi krumpir bio iz Egipta i sa Cipra, na njemu na deklaraciji nigdje ne piše "mladi" već krumpir, godina proizvodnje 2019, što i je, to je ovogodišnji krumpir za razliku od lanjskog kojem je kvaliteta već loša. Dok ne dospije i ne krene dalmatinski domaći mladi krumpir. Nitko nikoga ne vara, samo treba čitati šta piše na deklaraciji. Otkud sva "pamet" oko tog krumpira ove godine, ne znam, ali zemljopisni položaj nam je takav da ne može rano biti domaćeg krumpira.
prosječno godišnje pojedemo nešto manje od 50 kila krumpira po stanovniku. što bi značilo da svaki dan u prosjeku pojedemo 15 deka krumpira, što mi je i dalje jako puno, i ne vjerujem tim brojkama. nisu ni naši pršuti iz domaćeg mesa, već iz mađarskih i španjolskih buteva, al se volimo ponositi domaćim hrvatskim pršutom, ne... ništa nam se ne isplati, a? kolko bi ovi iz drniša i istre platili slavonci za svinjski but? a kolko deru za kilu pršuta? velika stvar, nasoliti i sušiti. kila soli 4-5 kuna. kila buta svježeg 27 kuna. kila pršuta 120 kuna. svi bi mi bili veliki domaći proizvođači delikatesa, al nitko ne bi hranio svinju niti je čistio, svi najviše volimo čisti komad mesa... i to što jeftinije. ajd vi kupite odojke i othranite ih na 150 kila, 220, da but bude što veći, zreliji. i onda ga prodajte očišćenog za 27 kuna po kili... malo smo previše trgovački narod... i previše neradnički.
Domaci krumpir je jos 10x zatrovaniji od uvoznog. Nasi vrli,"jadni"poljoprivrednici natapaju otrovima sve sto je za prodaju i jasno razdvojeno siju ono sto je za trziste i sto je za njihovu vlastitu potrosnju. Moji su ove godine dobili gadne plikove po jeziku nakon konzumacije domacih (dokazano domacih) jagoda iz OPGa s podrucja okolice Zg.
Da su dvonošci neovisne države bogati govori i činjenica da si mogu priuštiti kupnju krumpira po cijeni skoro dva Eura, što bi kod zapadnih Europljana izazvalo šok, a možda čak i komu. Mlade urbane generacije se trebaju obučavati sakupljačkom gospodarstvu, kako bi bez love i zdravo se hranili (mlade koprive, trava i bukov list u proljeće, a kasnije gljive, kupine, jagode, kesteni, žir i da se dalje ne nabraja). Uz kruh iz kartona solidarnosti i varivo iz Caritasovih kazana, dvonožci će živjeti kao bubrezi u loju, tim više što imaju 365 dana, po dvadeset četiri sata dnevno na dispoziciji vjerodomoljubne igre. To im je njihova bojna za slobodu i neovisnu državu dala, a za čim su milenijima tužili, što su i dobili, a to je dokaz da je Božija pravda spora, ali dostižna, zar ne?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
koliko god to nama bilo čudno taj krumpir je u egiptu domaći! i francuzi uzgajaju i reklamiraju domaće jagode, a nijemci proizvode na tone garantirano domaćeg kupusa?!?!