Trump: Uništili smo 10 iranskih brodova za polaganje mina u Hormuškom tjesnacu

*Izraelske i američke snage napale su Iran krajem veljače
*Trump: Rat u Iranu je uskoro gotov, ali spremni smo i na još jače udare
*Iranska revolucionarna garda: Mi smo ti koji određujemo kraj rata
*Kriza na Bliskom istoku zaustavila je brodarstvo i izvoz energije kroz Hormuški tjesnac

21:54 - Više od 1300 civila ubijeno je u američko-izraelskim napadima na Iran, rekao je iranski veleposlanik pri UN-u. Gotovo 10.000 civilnih objekata, uključujući gotovo 8.000 stambenih kuća, uništeno je od početka napada 28. veljače, rekao je. Napadi na naftna postrojenja u Teheranu i na drugim važnim lokacijama ispustili su zagađivače u atmosferu, dodao je Iravani. 

21:51 - Iranski veleposlanik pri UN-u, Amir Saeid Iravani, formalno je optužio Izrael za ubojstvo četvorice iranskih diplomata u napadu na hotel Ramada u Bejrutu u nedjelju. U pismu glavnom tajniku UN-a Antoniu Guterresu, Iravani kaže da su napadi bili "namjerni" i "ciljani" nakon što su se diplomati preselili iz svojih službenih rezidencija u hotel. "Ciljano ubojstvo četvorice iranskih diplomata dok su služili kao službeni predstavnici suverene države članice na teritoriju druge suverene države predstavlja težak teroristički čin i ozbiljno kršenje međunarodnog prava", stoji u pismu.

Napad je pogodio četvrti kat hotela u središtu Bejruta. Izraelska vojska izjavila je da se unutra održavao tajni sastanak iranskih operativaca. Izraelske obrambene snage priopćile su da je pet muškaraca ubijenih u napadu radilo za iranske elitne snage Quds - prekomorske operativne ogranke Islamske revolucionarne garde. Prema prvim podacima libanonskog ministarstva zdravstva, u napadu su poginule četiri osobe, a 10 ih je ozlijeđeno, ali nisu imenovani.

21:47 - Dok je Donald Trump dijelio vijesti o američkim napadima na "neaktivne brodove za polaganje mina", Središnje zapovjedništvo reklo je da su američke snage ciljale iransku "sposobnost projiciranja moći na moru". Snimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju niz napada na različite vrste brodova, od kojih je većina stacionirana u lukama. Nije jasno jesu li ovi napadi povezani s onima koje je spomenuo američki predsjednik.

21:34 - Trump kaže da su Sjedinjene države "potpuno uništile 10 neaktivnih brodova za polaganje mina", dodajući da "sljedi još". Ovo se događa manje od sat vremena nakon što je Trump, čini se, bio nesiguran ima li mina u Hormuškom tjesnacu.

21:08 - Donald Trump osudio je izvješća da Iran postavlja mine u Hormuškom tjesnacu. Američki predsjednik je na Truth Socialu rekao da Washington "nema izvješća" o tome da je Iran to izveo, ali ako je to istina "želimo da ih ODMAH uklone". Vojne posljedice "bit će na razini kakva nikada prije nije viđena" ako se ne uklone s plovnog puta, upozorio je.

No, pomirljivijim tonom, Trump je dodao: "S druge strane, ako uklone ono što je možda postavljeno, to će biti ogroman korak u pravom smjeru!" Američka televizija CBS News izvijestila je da su američke obavještajne službe počele primjećivati ​​naznake da Iran poduzima korake za postavljanje mina u tjesnacu koji kontrolira.

20:28 - SAD je zatražio od Izraela da zaustavi napade na iransku energetsku infrastrukturu, prema izvješću Axiosa. Poruka je prenesena i načelniku glavnog stožera Izraelskih obrambenih snaga Eyalu Zamiru, izvijestio je medij, pozivajući se na tri izvora upoznata s tim pitanjem. Trumpova administracija navela je tri razloga za zahtjev, uključujući cilj suradnje s iranskim naftnim sektorom nakon rata i strah da bi napadi naštetili iranskoj javnosti i izazvali masovne iranske odmazde. Večeras je IDF izjavio da je ranije izveo kombinirani val napada na "ključne zapovjedne centre" koje koriste "operativci iranskog terorističkog režima" u Teheranu i gradu Tabrizu.

20:11 - Pentagon je priopćio da je do sada u iranskom ratu ranjeno oko 140 američkih vojnika. U izjavi, glasnogovornik Pentagona Sean Parnell kaže da je "velika većina tih ozljeda bila lakša" te da se 108 pripadnika vojske već vratilo na dužnost. Osam ranjenih i dalje je "teško ozlijeđeno" i još uvijek primaju liječničku skrb. Sedam američkih vojnika ubijeno je od izbijanja sukoba 28. veljače. Sedma žrtva, 26-godišnji narednik Benjamin N. Pennington, imenovan je jučer i preko noći je prevezen u zračnu bazu Dover u Delawareu.

19:25 - Čak 150 američkih vojnika ranjeno je do sada u ratu s Iranom, rekle su u utorak dvije osobe upoznate sa situacijom za Reuters. Brojka nije prethodno objavljena i daleko je veća od javno objavljene brojke Pentagona o 8 teško ranjenih američkih vojnika. Pentagon se nije oglasio.

18:49 - Nakon sinoćnjeg poziva s Donaldom Trumpom, Vladimir Putin razgovarao je s iranskim predsjednikom. Kremlj je izjavio da su Putin i Masoud Pezeshkian razgovarali o situaciji na Bliskom istoku. Ruski predsjednik "ponovno je potvrdio svoj načelni stav u korist brze deeskalacije sukoba i njegovog rješavanja političkim sredstvima", priopćio je Kremlj. U međuvremenu, Pezeshkian je zahvalio Rusiji na podršci i humanitarnoj pomoći.

18:00 - Sjedinjene Države i Izrael žestoko su napali Iran u utorak, što su i Pentagon i Iranci na terenu opisali najintenzivnijim zračnim napadima od početka sukoba, unatoč tržišnim okladama da će američki predsjednik Donald Trump uskoro zaustaviti rat. Iranska Revolucionarna garda zaprijetila je da će blokirati isporuke nafte iz Perzijskog zaljeva ako se ne zaustave američki i izraelski napadi, dok je Trump odgovorio da će onda još snažnije udariti na Iran. "Danas će ponovno biti naš najintenzivniji dan napada unutar Irana: najviše lovaca, najviše bombardera, najviše napada, obavještajni podaci profinjeniji su i bolji nego ikad", rekao je američki ministar obrane Pete Hegseth na brifingu.

Stanovnici Teherana koje je kontaktirao Reuters opisali su proteklu noć. "Bilo je poput pakla. Bombardirali su posvuda, svaki dio Teherana", rekao je stanovnik telefonom, govoreći pod uvjetom anonimnosti iz sigurnosnih razloga. S obzirom na to da je Trump u ponedjeljak rekao da je rat "gotovo završen", investitori su, čini se, bili uvjereni da će napadi uskoro završiti, prije nego što neviđeni poremećaji u globalnoj opskrbi energijom uzrokuju svjetski ekonomski slom. Izvor upoznat s izraelskim ratnim planovima rekao je za Reuters da izraelska vojska pokušava nanijeti što je moguće više štete Iranu pod pretpostavkom da Trump može prekinuti rat u bilo kojem trenutku.

Rat je efektivno zaustavio isporuke kroz Hormuški tjesnac, gdje petina globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina obično prolazi uz iransku obalu. Nakon što je Iran za novog vrhovnog vođu izabrao Mojtabu Hameneija, sina ubijenog Alija Hameneija, cijene nafte u ponedjeljak su kratko porasle na gotovo 120 dolara po barelu. No do utorka poslijepodne je cijena sirove nafte Brent pala na oko 92 dolara, što ukazuje na očekivanja da će poremećaji uskoro završiti. Skori završetak rata omogućio bi protok nafte, ali bi istovremeno mogao spriječiti rušenje novog iranskog vodstva. Unatoč Trumpovim maksimalističkim zahtjevima za iransku "bezuvjetnu predaju", dužnosnici američke administracije uglavnom govore da je cilj rata uništiti iranski raketni i nuklearni program, dok je Izrael izravno rekao da želi svrgnuti iranske klerikalne vladare.

Iran je u međuvremenu poručio da je malo vjerojatno da će Teheran nastaviti pregovore sa SAD-om. "Imamo vrlo gorko iskustvo u razgovorima s Amerikancima", rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči za PBS nakon što je Washington dva puta prekinuo pregovore kako bi pokrenuo napade. Najmanje 1332 iranska civila su ubijena, a tisuće su ranjene, prema iranskom veleposlaniku pri UN-u, od početka američkih i izraelskih zračnih napada na Iran 28. veljače.

U iranskim napadima na Izrael poginulo je 11 osoba. Iran je napao američke vojne baze i diplomatske misije u arapskim zaljevskim državama, ali je također pogodio hotele, zatvorio zračne luke i oštetio naftnu infrastrukturu. Više ljudi ubijeno je u izraelskim napadima na Libanon nakon što je Hezbolah u znak solidarnosti s Iranom pucao na Izrael.

17:39 - Donald Trump suočio se s otporom iz Europe nakon što je jučer nagovijestio da će rat protiv Irana "uskoro završiti". "Posebno smo zabrinuti što očito ne postoji zajednički plan za brzo i uvjerljivo okončanje ovog rata", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz na konferenciji za novinare nakon sastanka s češkim premijerom Andrejem Babišem. Merz je rekao da Njemačka dijeli "mnoge ciljeve" američko-izraelske ofenzive, ali je dodao: "Nemamo interesa za rat bez kraja. Nemamo interesa za raspad teritorijalnog integriteta, državnosti ili ekonomske održivosti Irana".

17:28 - Kraljevska mornarica potvrdila je da je britanski razarač tipa 45 HMS Dragon napustio Ujedinjeno Kraljevstvo i krenuo prema istočnom Sredozemlju. Vlada je prošli tjedan objavila da će plovilo biti raspoređeno nakon što je baza RAF-a na Cipru bila meta napada dronovima. Bilo je kritika na račun brzine reakcije britanskih oružanih snaga jer su druge europske nacije već poslale svoje brodove u regiju.

14:47 - Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je na konferenciji za novinare u Pentagonu da Sjedinjene Američke Države neće popustiti u ratu s Iranom dok protivnik ne bude u potpunosti poražen. "Nećemo popustiti dok neprijatelj ne bude potpuno i odlučno poražen. No to ćemo učiniti prema našem rasporedu i onda kada mi odlučimo", poručio je Hegseth.

Konferenciju je održao zajedno s predsjednikom Združenog stožera američkih oružanih snaga, generalom zrakoplovstva Danom Caineom, koji je predstavio operativno izvješće o trenutačnom tijeku sukoba. Američki predsjednik Donald Trump jučer je izjavio da su američki vojni ciljevi "na samom pragu ostvarenja" te da bi rat uskoro mogao završiti. Ipak, Hegseth nije želio precizirati koliko su Sjedinjene Države trenutačno blizu postizanju tih ciljeva.

"Naše operacije provodimo s nemilosrdnom preciznošću. Pobjeđujemo zahvaljujući snažnom i nepokolebljivom fokusu na ciljeve koji su isti kao i prvoga dana kada sam ovdje održao brifing o Operaciji 'Epski bijes'", rekao je ministar obrane. Dodao je i da bi današnji dan mogao donijeti dosad najintenzivnije američke napade na Iran. "Danas će ponovno biti naš najintenzivniji dan napada unutar Irana – s najvećim brojem borbenih zrakoplova, bombardera i zračnih udara", istaknuo je Hegseth.

Istodobno je naglasio da je Iran u posljednja 24 sata ispalio najmanji broj projektila od početka sukoba. "S druge strane, u posljednja 24 sata Iran je lansirao najmanji broj projektila od početka rata", rekao je. Prema američkim dužnosnicima, intenzivni zračni napadi posljednjih dana značajno su oslabili iranske kapacitete za napade projektilima i bespilotnim letjelicama.

14:43 - Glasnogovornik izraelske vojske Avichay Adraee objavio je na X-u da je vojska 'počela napadati infrastrukturu Hezbolaha u južnim predgrađima Bejruta'. Adraee je dodao da će uskoro biti objavljeni dodatni detalji o napadima, ali zasad nije precizirano koji su ciljevi pogođeni ni opseg operacije.  Ministarstvo obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata objavilo je da je u utorak otkriveno devet projektila i 35 dronova dok se rat SAD-a i Izraela protiv Irana i dalje odražava na cijelu regiju. U objavi na mreži X navodi se da je presretnuto osam projektila, dok je jedan pao u more. Presretnuto je i 26 dronova.

13:22 - Američki predsjednik Donald Trump izjavio je za Fox News da bi bio voljan razgovarati s Iranom, ali da to ovisi o uvjetima, objavila je ta televizijska mreža u utorak. Upitan u intervjuu u ponedjeljak navečer o mogućnosti pregovora s Teheranom, Trump je za Fox rekao kako je čuo da Teheran silno želi razgovarati, navodi ta mreža. Republikanski predsjednik također je ponovio svoje nezadovoljstvo novim iranskim vrhovnim vođom, rekavši: "Ne vjerujem da on može živjeti u miru." Trump je ponovio svoj komentar s konferencije za novinare održane ranije u ponedjeljak, rekavši da su rezultati američke vojne operacije u Iranu bili "daleko iznad očekivanja". Dodao je kako je iznenađen time što Iran projektilima i bespilotnim letjelicama napada zaljevske zemlje, prema Foxu.

13:15 - Američki predsjednik Donald Trump nagovijestio je u ponedjeljak da bi mogao obustaviti sankcije na naftu "nekih zemalja" do normalizacije isporuka s Bliskog istoka kako bi se obuzdao skoka cijena na svjetskim tržištima. "Uveli smo sankcije nekim zemljama i ukinut ćemo ih dok se ne normalizira situacija u (Hormuškom) tjesnacu", rekao je američki predsjednik novinarima na Floridi, odbivši navesti pojedinosti. Iran je zbog američko‑izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem kojim prolazi otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog plina, rekavši da u ratu ima pravo na takav potez, prema međunarodnim zakonima i propisima, navela je iranska novinska agencija Mehr priopćenje Islamske revolucionarne garde.

Američki predsjednik rekao je naknadno na konferenciji za novinare da je obavio "vrlo dobar telefonski razgovor" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini. SAD je Rusiji uveo sankcije kako bi smanjio ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.

Ruski posebni izaslanik za investicije i međunarodnu gospodarsku suradnju Kiril Dmitrijev rekao je odvojeno u ponedjeljak da Moskva i Washington pregovaraju o mogućnosti ublažavanja sankcija na rusku naftu, prenosi ruska novinska agencija TASS. Kremlj je pak u utorak objavio da s Washingtonom nije detaljno pregovarao o ublažavanju sankcija, dodavši da su američki potezi usmjereni na stabilizaciju energetskog tržišta, napominje Reuters. Američko ministarstvo financija izdalo je prošli četvrtak Indiji 30‑dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte i naftnih derivata. Ministar financija Scott Bessent obrazložio je odluku na X-u, napisavši da im je cilj omogućiti kontinuiranu opskrbu svjetskih tržišta i osigurati uvjete indijskim rafinerijama za kupnju ruske nafte. "Mjera je hotimično kratkoročna i neće donijeti značajnu financijsku korist ruskoj vladi jer odobrava samo transakcije s naftom koja je već blokirana na moru", citira ruska novinska agencija TASS objavu američkog ministra.

U subotu Bessent je za Fox Business rekao da bi mogli ukinuti još kaznenih mjera. "Izdali smo (Indiji) dozvolu za prihvat ruske nafte, a mogli bismo ukinuti i druge sankcije na rusku naftu", navodi TASS riječi američkog ministra. Američki ministar energetike Chris Wright potvrdio je pak u ponedjeljak da SAD razmatra koordinaciju prodaje nafte iz američkih strateških rezervi, istaknuvši da odluka još nije donesena.

Nakon izraelsko‑američkog napada na Iran cijene goriva u SAD‑u snažno su porasle, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo dvije godine, pokazuju podaci američkog autokluba AAA. Prosječna maloprodajna cijena dizela iznosila je u utorak 4,78 dolara po galonu i bila je za 2,66 posto viša od jučerašnjeg prosjeka te za preko 30 posto viša nego prošli mjesec, prije američko‑izraelskog napada na Iran. Poskupio je i benzin, uz prosječnu maloprodajnu cijenu od 3,54 dolara po galonu, za 1,8 posto višu od jučerašnjeg prosjeka, te za gotovo 22 posto višu nego prije mjesec dana. Kabinet neće ograničiti izvoz energenata kako bi obuzdao skok cijena na domaćem tržištu, rekao je Wright. Poskupljenje goriva predstavlja ozbiljan rizik za predsjednika Donalda Trumpa i republikance pred izbore za Kongres u studenom. Mnogi Amerikanci muku muče s višim troškovima života i gotovo polovina ispitanika rekla je u anketi Ipsosa da je manje vjerojatno da će podržati Trumpovu kampanju u Iranu ako cijene benzina i nafte u SAD‑u porastu, navodi Reuters. Cijene benzina imaju psihološki utjecaj, objašnjava glavni investicijski direktor Siebert Financiala Mark Malek, i građani u njima vide inflaciju, i to iz dana u dan, dodaje.

Otpuštanje rezervi?

Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G7 sastali su se pak u ponedjeljak, uz poziv Međunarodne agencije za energiju (IEA) da članice skupine koordinirano plasiraju na tržište naftu iz rezervi za hitne slučajeve. "Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha", rekao je nakon sastanka francuski ministar financija Roland Lescure.

Odluka o otpuštanju zaliha nije donesena u aktualnoj fazi, rekao je Lescure, dodajući da vlade pažljivo prate situaciju i trenutno nema problema u opskrbi ni u Europi ni u SAD-u. Novi sastanak zakazan je u utorak, ovaj puta ministara energetike koji bi ponovo trebali razgovarati o mogućem otpuštanju zaliha, rekao je japanski ministar industrije Ryosei Akazawa. Prema izvještaju Financial Timesa, članice drže u strateškim rezervama više od 1,24 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drži industrija, citirao je FT podatke iz povjerljivog dokumenta. Američki dužnosnici smatraju da bi grupa iz rezervi trebala otpustiti od 300 milijuna do 400 milijuna barela nafte, rekao je za Financial Times neimenovani izvor.

9:37 - Turska je objavila da je američki sustav protuzračne obrane Patriot raspoređen na jugoistoku, u blizini NATO-ove radarske baze, kao dio koraka saveza za jačanje protuzračne obrane suočene s raketnim prijetnjama iz rata u Iranu. Raspoređen je u pokrajinu Malatya gdje se nalazi NATO-ova radarska baza Kurecik koja pruža vitalne podatke savezu i pomogla je u identifikaciji dva iranska balistička projektila koja su se uputila prema Turskoj. Iran je izjavio da nije u ratu s regionalnim zemljama i niječe da je izričito ciljao Tursku. Ankara je upozorila Teheran da ne ispaljuje više projektila prema njoj, a predsjednici dviju zemalja raspravljali su o tom pitanju u ponedjeljak, piše Reuters.

"Osim mjera koje poduzimamo na nacionalnoj razini, NATO-ove mjere protuzračne i raketne obrane su povećane. U tom okviru, jedan sustav Patriot raspoređen je u Malatyu kako bi doprinio obrani našeg zračnog prostora“, priopćilo je ministarstvo obrane.

8:30 - Cijene nafte naglo su pale u ponedjeljak navečer nakon što je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi se sukob s Iranom mogao bližiti kraju. Nakon intervjua za CBS News u kojemu je Trump rekao: "Mislim da se rat gotovo bliži kraju" cijena sirove nafte Brent pala je na 90 dolara po barelu, što je 30 dolara manje nego prethodne noći. Također je kazao da Iran "nema mornaricu, komunikacije", da "nema ni zrakoplovstvo" te istaknuo kako su Sjedinjene Države odmaknule vrlo daleko u odnosu na početno procijenjeno vrijeme ratovanja od četiri do pet tjedana. Rekao je i da u Hormuškom tjesnacu, ključnom za globalnu opskrbu naftom i plinom koju uglavnom blokira Iran, razmatra preuzimanje kontrole.

Kasnije u ponedjeljak na svojoj platformi Truth Social napisao je da će Sjedinjene Države, postupi li Iran na način kojim će zaustaviti protok nafte kroz Hormuški tjesnac, "udariti DVADESET PUTA JAČE nego dosad". Strah od poremećaja u opskrbi u ponedjeljak ujutro podigao je cijenu sirove nafte Brent iznad 120 dolara po barelu, što je najviša razina od 2022. godine. Trenutačna cijena ostaje viša od one prije početka sukoba kada se Brentom trgovalo s oko 70 dolara po barelu. Nagli porast cijena nafte potaknuo je zabrinutost zbog zastoja u gospodarskom rastu. Olakšanje je stiglo u ponedjeljak nakon izvješća po kojemu skupina G7 vodećih zapadnih industrijaliziranih zemalja razmatra mogućnost korištenja nacionalnih rezervi nafte da bi pridonijela stabilizaciji tržišta. Te se rezerve rijetko koriste, a kada se to i dogodi obično se koriste samo u vrijeme velikih kriza s opskrbom. Odluka o tome potezu još nije donesena, rekao je francuski ministar financija Roland Lescure.

6:40 - Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) izjavio je u utorak ujutro da će oni "odrediti kraj rata", odbacujući izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji sugerira da bi sukob s Iranom uskoro mogao završiti. "Mi smo ti koji će odrediti kraj rata", priopćio je IRGC u izjavi koju je prenijela iranska novinska agencija Tasnim. "Uvjeti na bojnom polju i kraj rata u rukama su Islamske Republike", dodaje se u izjavi.

Ranije je Trump rekao za američku televizijsku postaju CBS News da rat s Iranom smatra uglavnom završenim. "Nemaju mornaricu, nemaju komunikacije, nemaju zrakoplovstvo. Tek što imaju nešto projektila. Njihovi dronovi posvuda se ruše, čak i oni njihove proizvodnje. Ako pogledate, ništa im nije ostalo. Ništa im nije ostalo u vojnom smislu", rekao je. Trump je dodao da je SAD "vrlo daleko" ispred inicijalnog procijenjenog vremenskog okvira od četiri do pet tjedana. Izraelske i američke snage napale su Iran krajem veljače, ciljajući političko i vojno vodstvo zemlje, kao i protuzračnu obranu, mornaricu, zrakoplovstvo i druge vojne sposobnosti. Nakon što su napadi započeli, Trump je rekao da očekuje da će kampanja trajati četiri do pet tjedana.

Kriza na Bliskom istoku zaustavila je brodarstvo i izvoz energije kroz vitalni Hormuški tjesnac, kojim prolazi otprilike petina globalnih tokova nafte i ukapljenog prirodnog plina. Iranska revolucionarna garda izjavila je da će svaka arapska ili europska zemlja koja protjera veleposlanike Izraela i SAD-a sa svog teritorija imati punu ovlast i slobodu prolaska kroz Hormuški tjesnac, izvijestili su u ponedjeljak iranski državni mediji. Stotine brodova ostaju usidrene s obje strane tog strateškog plovnog puta dok tržišta nafte i brodarstva prate bilo kakav znak da bi se plovidbe mogle pojačati kroz uski koridor.

6:31 - Poginula je 29-godišnja žena u iranskom napadu u Bahreinu, priopćile su vlasti te države Perzijskog zaljeva rano u utorak. Osam drugih osoba ozlijeđeno je kada je pogođena stambena zgrada u glavnom gradu Manami, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova. Napad se dogodio nakon što je bahreinsko ministarstvo zdravstva rano u ponedjeljak izvijestilo da su 32 osobe, uključujući nekoliko djece, ranjene u iranskom napadu dronom na otok Sitru južno od Maname. Iranska vojska također je napala postrojenje za desalinizaciju vode, priopćile su vlasti.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan u subotu je rekao da Teheran neće ispaljivati ​​rakete niti napadati svoje susjede sve dok se s njihovog teritorija ne izvode napadi na Iran. No nekoliko zaljevskih država nastavilo je izvještavati o raketnim i napadima dronovima iz Irana.

6:25 - Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump u ponedjeljak je iznio proturječne izjave u vezi s ratom u Iranu, sugerirajući da će on "uskoro" završiti, ali i da SAD još nije ostvario dovoljno ciljeva. "Uskoro će završiti", ustvrdio je američki predsjednik tijekom konferencije za novinare u svom golf resortu Doral na Floridi, misleći na rat koji su Sjedinjene Države s Izraelom pokrenule protiv Irana nakon neuspješnih pregovora o nuklearnom sporazumu. Ta je izjava odmah uzrokovala pad cijena nafte.

"Neću dopustiti terorističkom režimu da drži svijet kao taoca i pokuša zaustaviti svjetsku opskrbu naftom. A ako Iran išta poduzme u tom smjeru, bit će puno, puno jače pogođeni", izjavio je također republikanski vođa na svojoj prvoj takvoj konferenciji za novinare od početka sukoba. "Krenuli smo na kratki izlet jer smo osjećali da se moramo riješiti nekih ljudi. I mislim da ćete vidjeti da će to i biti kratki izlet", izjavio je također u govoru republikanskim zastupnicima okupljenima u Doralu.

"Mislim da je rat gotov, manje-više", ponovio je također Trump u telefonskom intervjuu s novinarom CBS Newsa, izjavivši da je sukob "daleko ispred" vremenskog okvira od četiri do pet tjedana koji je prethodno zacrtao. Američki predsjednik, koji daje proturječne izjave o ciljevima i vremenskom okviru izraelsko-američke ofenzive, također je članovima Kongresa rekao da Sjedinjene Države neće "stati dok neprijatelj ne bude potpuno i definitivno poražen".

"Konačna pobjeda"

"Već smo pobijedili na mnogim frontama, ali još nismo osvojili dovoljno. Krećemo se odlučnije nego ikad prije prema konačnoj pobjedi", dodao je. "Do danas smo pogodili više od 5000 ciljeva, nekih vrlo važnih, a najvažnije ciljeve odvojili smo za slučaj da nam kasnije zatrebaju", rekao je također tijekom svoje konferencije za novinare.

Konzervativni zastupnici strahuju da bi sukob u Iranu, dovede li do trajnog porasta cijena benzina i snažno optereti gospodarstvo, mogao rezultirati oštrim posljedicama na međuizborima za Kongres u studenom. U razgovoru s novinarom CBS-a, Donald Trump je također rekao da "razmatra preuzimanje kontrole" nad Hormuškim tjesnacem, strateškim plovnim putem za globalnu trgovinu i naftu, gdje je zbog sukoba promet praktički zaustavljen. Američki predsjednik također nije ponudio jasne odgovore oko pravih ciljeva Sjedinjenih Država u ovoj ofenzivi koju provodi zajedno s Izraelom. Govorio je o neutralizaciji iranskog nuklearnog programa i balističkih raketnih kapaciteta Islamske Republike, ali je aludirao i na šire ambicije rušenja vlade.

Video