Nakon nove runde neizravnih nuklearnih pregovora u Ženevi diplomatski tonovi zvuče pomirljivo, ali pod površinom tinjaju duboke sumnje i otvorene prijetnje. Teheran govori o napretku i „ključnim načelima“, Washington o "opreznom optimizmu" i "preostalim jazovima", dok Izrael sve glasnije zaziva vojno rješenje.
Dok diplomati razmjenjuju nacrte mogućeg sporazuma, vojske demonstriraju silu u Hormuškom tjesnacu, a političke poruke postaju sve tvrđe. Bliski istok tako ponovno stoji između krhke šanse za dogovor i realne opasnosti od nove eskalacije čije bi posljedice nadilazile regiju.
Neizravni pregovori završeni su u pozitivnoj atmosferi, uz postizanje „skupa ključnih načela“, kako je izjavio iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, navodeći da su se strane dogovorile o razmjeni nacrta mogućeg sporazuma. Američku delegaciju predvodili su posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, te njegov savjetnik Jared Kushner, no Washington je objavio vrlo malo detalja. Američki dužnosnici potvrdili su napredak i najavili da će Teheran u sljedeća dva tjedna iznijeti preciznije prijedloge kako bi se smanjile razlike.
Prema navodima upućenih iranskih izvora, Iran je spreman privremeno, na tri do pet godina, obustaviti obogaćivanje uranija te se potom priključiti regionalnom okviru za civilno obogaćivanje. Također bi smanjio zalihe uranija pod nadzorom međunarodnih inspektora, u zamjenu za ukidanje financijskih i bankarskih sankcija te embarga na izvoz nafte, o čemu je pisao The New York Times. Teheran navodno nudi i investicijske i trgovinske mogućnosti, uključujući suradnju u energetskom sektoru. Ključno je sada pitanje hoće li ova iranska ponuda zadovoljiti Trumpa, a još i više izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Araqchi je iranskoj televiziji potvrdio da su trosatni razgovori u Ženevi bili konstruktivni i uspješniji od prethodne runde održane u Omanu 6. veljače, ali je naglasio da sporazum nije zajamčen, osobito u ozračju prijetnji mogućim američkim napadom. Američki potpredsjednik JD Vance poručio je da Iran i dalje ne prihvaća sve „crvene linije“ Washingtona, dodajući da su sve teme, uključujući balističke projektile, na stolu. Razgovori su se odvijali uz rastuće vojne napetosti. Teheran je proveo vojne vježbe u Hormuškom tjesnacu, demonstrirajući lansiranje krstarećih projektila u naftnoj žili-kucavici svijeta o kojoj ovise cijene nafte na tržištima, dok je vrhovni vođa ajatolah Hamenei upozorio da je Iran spreman odgovoriti na svaki napad, poručivši da bi američki brodovi mogli završiti „na dnu mora“. Washington je, pak, pojačao vojnu prisutnost uz iransku obalu raspoređivanjem nosača zrakoplova.
U Izraelu ton je znatno tvrđi. Ministar energetike i infrastrukture Eli Cohen otvoreno zagovara neuspjeh pregovora i masovne udare koji bi doveli do promjene režima u Teheranu, tvrdeći da su dosadašnji sporazumi s Iranom bili bezvrijedni. Takvo raspoloženje odražava i dio izraelske javnosti i politike, uz uvjerenje da je mogućnost dogovora minimalna. Oprezni optimizam Teherana i Washingtona tako se sudara s izraelskim ratnim bubnjevima, dok regija balansira između diplomacije i sukoba.
"...Američku delegaciju predvodili su posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, te njegov savjetnik Jared Kushner..."___Ono, kad je sudbina svijeta u rukama prijatelja i zeta američkog predsjednika...