Novi zakon

Gradovi i općine odlučivat će o koncesijama na plažama

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
plaža
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
plaža
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
plaža Zlatni rat nije na popisu
11.07.2018.
u 10:05
Koncesije će se u pravilu dodjeljivati putem javnih natječaja, a dio plaže pod koncesijom morat će biti slobodan za pristup svima.
Pogledaj originalni članak

Dodjela koncesija za plaže neće više biti u nadleženosti županija nego će o tome odlučivati jedinice lokalne samouprave odnosno gradovi i općine.

To je jedna od bitnih novina koja je previđena novim Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji se priprema u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tako će biti usvojen zahtjev gradova i općina, pogotovo otočkih, da o koncesijama na njihovim plažama odlučuje lokalna vlast, a ne regionalna.

Ta je tema bila aktualna pogotovo prošle godine za afere oko davanja koncesije na bolskom Zlatnom ratu. U Ministarstvu kažu da će na plažama pod koncesijom jedan njihov dio morati biti slobodan za pristup svima, no u zakonu neće biti određeno koliki je minimalni taj dio. Njega će određivati jedinice lokalne samouprave u svojim planovima upravljanja pomorskim dobrom, a koji će županije morati odobriti.

Koncesije će se pri tome u pravilu davati putem javnog natječaja, osim u taksativno navedenim slučajevima kad se daju na zahtjev. Godišnji prihod od koncesija na pomorskom dobru izvan luka je inače oko 150 milijuna kuna, a taj novac će se dijeliti između jedinica lokalne samouprave, županija, proračuna i Fonda za upravljanje pomorskim dobrom i to u omjeru 35:35:20:10 posto.

Cilj novog zakona je, kažu u Ministarstvu, da se u roku od tri godine utvrde granice pomorskog dobra za cijelu obalu, a nadležnost za to prebacit će se s državne na regionalnu samoupravu. Pri tome će se rješavati pitanje legalizacije građevina na pomorskom dobru, primjerice postojeći molovi i rive.

Ministarstvo priprema cjelokupnu reformu pomorskog zakonodavstva i kroz novi Zakon o lučkim kapetanijama te kroz izmjene i dopune Pomorskog zakonika. Tako se, među ostalim, planira osigurati reakciju službi potrage i spašavanja na moru u okviru “zlatnog” sata i digitalizirati sve usluge u pomorstvu u roku od tri godine. Država će putem stimulativnih mjera poput oporezivanja po tonaži, pokušati privući što više velikih jahti u hrvatski upisnik. 

Praktično rješenje

Jednu grešku s novcem radi većina građana: Stručnjak za financije ima top savjet kako je uspješno izbjeći

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

RI
rightside
13:44 11.07.2018.

znaci ovako, lokalni serifi os pule do dubrovnika ce i dalje brat "nagradice" i besplatne cuge za uslugu,, ma krasno,,)))))) sve je isto ko i lani,,))))) no podsjeticu na nesto od prosle godine,(za ovu neznam) "neki gazde" ce i dalje u svojim lokalima moci vjesat slike lenjina, marxa i engelsa, tita, i slicnih "njihovih idola" pa i idola odredenih gradonacelnika duz hrvatske obale!!!! s tim valjda dokazuju na cijoj su strani i da njima nitko za to nista ne moze,,))))))

Avatar nekakav
nekakav
10:56 11.07.2018.

ako se vodne naknade prikupljaju na području cijele rh, a troše 'solidarno' na području cijele rh, a uglavnom najviše tamo gdje se i najmanje prikupi, dalmacija, red bi bio da se i sav turistički prihod solidarno podijeli po državi. čudo jedno kako je otočanima sasvim 'normalno' da im država gradi vodovod novcem kojeg uzme svim građanima, al otočani bi da novac od turizma zadrže samo za sebe. no, nije neki novac u pitanju, niti milijarda kuna godišnje, ali princip nek se poštuje i drugdje.