Gotovo 80% uvoza čine gotovi prehrambeni proizvodi

Rast proizvodnih troškova zbog aktualne energetske krize, prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira EU kojim se proračun za poljoprivredu smanjuje za 20%, kao i najnoviji prijedlog Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), mogli bi dodatno pogoršati negativne trendove u Hrvatskoj, ali i pojačati ekonomski jaz između EU članica te ozbiljno ugroziti funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta, upozorio je ovih dana potpredsjednik HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju Dragan Kovačević.

Ne samo da smo ovisni o uvozu hrane, nego se ta ovisnost rapidno produbljuje. Samo u lanjskoj godini uvezli smo, naime, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za gotovo 7 milijardi eura, čime je vanjskotrgovinski deficit produbljen za 2,9 milijardi u odnosu na izvoz vrijedan 4,2 milijarde. Pokrivenost uvoza izvozom sa 74% u 2020. lani je pala na 59%. No posebice je alarmantna činjenica koju je istaknuo Kovačević – da nam gotovo 80% vrijednosti uvoza čine visokofinalizirani proizvodi prehrambene industrije. Vlada je, tvrdi on, desetim paketom mjera amortizirala početni udar energetske krize u poljoprivrednoj proizvodnji. No ta izazovna situacija treba biti poticaj za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike i proizvodnji hrane, što prije svega uključuje učinkovitije korištenje potpora i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem te povećanje nacionalnih sredstava za investicije u nove tehnologije i inovacije kako bi se povećala produktivnost, konkurentnost i proizvodni kapaciteti, osobito u prehrambenoj industriji.