Sljedeće godine počinje gradnja trećeg traka na 40 kilometara dugoj dionici autoceste A1 između Zagreba i Karlovca, stoji tako u priopćenju koje su jutros objavile Hrvatske autoceste (HAC) iz kojih su izvijestili kako je pokrenuto prethodno savjetovanje, a što ključan korak uoči raspisivanja natječaja za izvođenje radova čija se vrijednost procjenjuje na 250 milijuna eura. Podsjetimo, riječ je o projektu koji se najavljuje desetljećima, a čija bi realizacija trebala značajno rasteretiti najprometniju dionicu u Hrvatskoj na kojoj se tijekom gotovo svakog ljetnog vikenda više stoji nego vozi. No, nije riječ o pukom asfaltiranju trećeg traka, već proširenje autoceste donosi i izgradnju tri nova čvorišta: Stupnik, Ašpageri i Selce kod Karlovca, čime će prigradska naselja između Zagreba i Karlovca dobiti izlaz na autocestu.
Usto, izvođač radova u zadatku ima i rekonstrukciju postojećeg čvora Jastebarsko kao i uklanjanje postojećih i izgradnju novih nadvožnjaka preko autoceste, zbog čega je riječ o složenom cestovnom projektu koji će zasigurno utjecati i na odvijanje prometa. U ranijim najavama plan je bio proširenje autoceste dovršiti do 2028. godine, no s obzirom na složenost posla za očekivati je da će realni rok dovršetka biti nešto duži, a točan datum znat ćemo kada bude odabran izvođač radova, što bi trebalo biti do kraja ove godine. Čim završi javno savjetovanje, raspisuje se natječaj.
„Tijekom izvođenja radova predviđena je privremena regulacija prometa sa suženim voznim trakama – po dvije u svakom smjeru – te smanjenim ograničenjem brzine, kako bi se osigurali sigurnost i protočnost prometa.” najavljuju u HAC-u te ističu kako je ovaj projekt dio dugoročnog plana modernizacije i povećanja kapaciteta autoceste A1, s ciljem podizanja razine sigurnosti, smanjenja prometnih zagušenja i poboljšanja ukupne protočnosti prometa na koridoru koji povezuje sjever i jug Hrvatske.
U drugoj fazi plan je proširiti autocestu A1 i na dionici od Karlovca do Bosiljeva, no takvo što nije izgledno sljedećih nekoliko godina, a pitanje je i isplativosti takvog zahvata jer autocesta na toj dionici ima čitav niz građevina poput tunela i mostova koje bi se trebalo rekonstruirati.
Spomenimo i kako bi, prema ranijim planovima, već od ožujka sljedeće godine u povijest trebale otići naplatne rampe. Uvođenjem sustava CroLibertas cestarina će se naplaćivati beskontaktno pa više neće biti potrebe za zaustavljanjem na najprometnijim naplatnim kućicama u Lučkom. U međuvremenu, ove jeseni počinju radovi na proširenju zagrebačke obilaznice. U roku od godinu dana plan je izgraditi treći trak na potezu od Jankomira do Lučkog, no ostatak obilaznice, čini se neće dočekati treći trak već, kako se nedavno moglo neslužbeno čuti iz HAC-a, ozbiljno se razmatra aktivacija projekta drugog prstena autocestovne obilaznice.
Stručne studije sugeriraju da potrošenog novca za gradnju i potrošenih živaca u kolonama nije razmjerna učinku trećeg traka na ostatku zagrebačke obilaznice već se predlaže novom autocestom povezati Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Veliku Goricu i Ivanić Grad te tako stvarajući širi prsten rasteretiti postojeći promet. No, za razliku od trećeg traka do Karlovca čija gradnja počinje nagodinu, ovo su tek daleki planovi.
Treba do Bosiljeva, jer će biti čep u Karlovcu