Baltičke države udaljene su samo pola sata vožnje od ruskog pograničnog grada Pskova. Dok Estonija i Latvija žive u stalnoj napetosti i strahu od mogućeg ruskog napada, u Pskovu vlada čudna svakodnevica. Ovdje ljudi odbacuju takve strahove kao 'apsolutnu fantaziju', a istovremeno aktivno pomažu ruskoj vojsci u ratu protiv Ukrajine. Na obali rijeke velikim bijelim slovima piše: "Rusija počinje ovdje". Estonija i Latvija udaljene su samo 30, odnosno 60 kilometara zapadno. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, obje su zemlje drastično pojačale nadzor granice i više puta upozorile da bi mogle biti sljedeća meta ruske agresije.
Računovotkinja iz Pskova Julija Andrejeva, ne vjeruje u takve strahove. "To je apsolutna fantazija", kaže odlučno. Prije rata redovito je putovala u Estoniju i Latviju. Sada provodi odmore u vlastitoj regiji. "Baš mi i ne nedostaje stari život", dodaje. Julija ističe da rat u Ukrajini već traje dulje nego ruska borba protiv nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. "Nema mu kraja", kaže Za razliku od područja uz ukrajinsku granicu, koja su često meta ukrajinskih dronova i raketa, Pskov je jedno od mirnijih ruskih pograničnih područja.
Student Ivan Smirnov , potpuno je ravnodušan prema zatvaranju granica. "Nije me nimalo briga. Ne vidim nikakve probleme“, rekao je za AFP. Posljednjih godina putovao je u Egipat i Kubu, zemlje koje održavaju dobre odnose s Moskvom. Ipak, razumije zašto su Baltičke zemlje nervozne. "Da sam Europljanin, rekao bih da je s njihove strane to sasvim razumljiv stav. Baš kao što je s naše strane razumljivo da ih mi vidimo kao protivnike", kazao je, prenosi France24.
No, Sergej Ivanovič umirovljenik žali zbog prekinutih veza s Europom. "Naši rođaci su bili u Rigi, sada više ne možemo tamo. Član obitelji koji je vozio kamione ostao je bez posla", kaže. No, krivnju vidi isključivo na Zapadu. "Cijela Europa je protiv nas. Žele oslabiti Rusiju", ponavlja ruski narativ.
Regija Pskov, u kojoj živi oko 570.000 ljudi, ima čak oko 20 centara za prikupljanje pomoći ruskim vojnicima na fronti i civilima u okupiranim dijelovima Ukrajine. Zaklada Alt svaka dva mjeseca šalje gotovo 40 tona robe – odjeću, lijekove, generatore i druge potrepštine u Zaporišku oblast koju djelomično kontrolira ruska vojska.
Ukrajinu treba primiti u EU, a onda na cijeloj granici s rusijom dići armirano betonski zid, bodljikavu žicu i minska polja! Nikad više ništa s rusijom, široko im polje