Još jedna prekretnica u borbi protiv zločinačkih organizacija i kriminalnih mreža koje tone kokaina krijumčare iz Južne Amerike u Europu. Tako je Europol opisao operaciju kodnog imena Finisterra u kojoj je u korodiranim policijskim operacijama u Ekvadoru i diljem Europe, kroz nekoliko faza, uhićeno ukupno 26 osoba te je zaplijenjeno više od 9,3 tone kokaina. I ta operacija, kao neke ranije ciljale su ono što se u međunarodnim istražiteljskim krugovima zove - Balkanski kartel.
Tijekom istrage utvrđeno je da je Balkanski kartel koristio privatne zaštitarske tvrtke koje su bile paravan za regrutiranje pojedinaca koji su već na ovaj ili onaj način bili povezani s nekim kriminalnim strukturama. Zahvaljujući takvom načinu rada, mogli su se infiltrirati u ključne ekvadorske luke, koje su postale bitne jer su one ishodište globalne trgovine drogom. Transporti tona kokaina, zadnjih godina kreću baš iz tih luka, a privatne zaštitarske tvrtke bile su zadužene i za nabavu oklopnih vozila i vatrenog oružja, koje je zatim slano raznim kriminalnim skupinama diljem Ekvadora. A te skupine su međusobno krvavo ratovale zbog kontrole narko tržišta.
Ova konkretna istraga počela je 2020. u Belgiji, kada je bilo uhićeno 14 osoba, te je zaplijenjeno 4,6 tona kokaina. U nastavku te operacije početkom rujna ove godine u Ekvadoru je uhićeno 12 osoba: 11 državljanina Ekvadora i jedna državljanin Srbije. U pretragama su zaplijenjena tri vozila, oružje, 27.000 dolara.... Do uhićenja je došlo zahvaljujući podacima koji su dobiveni enkripcijom SKY-a, a Europol kaže da su proteklih godina zadali velike udarce Balkanskom kartelu jer su u 11 slučajeva zaplijenili više od devet tona kokaina. Pojašnjavaju da se to odnosi na sedam akcija u Ekvadoru tijekom kojih je zaplijenjeno 4,1 tona kokaina, zapljenu 4,6 tona kokaina u Belgiji te zapljenu 619 kilograma kokaina u Nizozemskoj.
Europol navodi kako se sumnja da je ova skupina koja je sada uhvaćena u Ekvadoru zapravo bila glavni dobavljač kokainom Balkanskog kartela te vjeruju da je time toj kriminalnoj organizaciji zadan jak udarac. No Balkanski kartel je svih ovih godina pokazao da je kao mitska Hidra: kada mu se odsiječe jedna glava, narastu dvije nove. A što je zapravo Balkanski kartel, kako, kada i zašto je nastao te tko ga čini u svom izvješću za Global initiative against transnational organized crime (GI-TOC), organizaciju civilnog društva koja se bavi proučavanjem utjecaja kriminala na države i društva, objasnila je Fatjona Mejdini, autorica izvješća "Cocaine connections: Links between the Western Balkans and South America" (Kokainske poveznice: Veze između Zapadnog Balkana i Južne Amerike). U izvješću navodi da se Balkanski kartel u zadnjih 20 godina etablirao kao glavni igrač na svjetskom tržištu kokaina jer tu drogu kupuje direktno u Južnoj Americi te ga distribuira Europu, ali i u Australiju, Afriku pa čak povremeno i u SAD.
Počeli su kao mali ili manji igrači u svijetu organiziranog kriminala i s godinama postali glavni europski veletrgovac kokainom koji kontrolira trećinu trgovine kokainom u Europi. Postali su tako jaki da ih se povezuje i s najvećom zapljenom kokaina u povijesti SAD-a. Radilo se o 20 tona te droge zaplijenjene 2019. u Philadelphiji, čija je vrijednost procijenjena na milijardu dolara. Koliko je trgovina drogom lukrativan posao, svjedoče podaci Europske agencije za borbu protiv droga, prema kojima je kokain, nakon marihuane druga najkonzumiranija droga u Europi. Smatra se da tu drogu u EU godišnje konzumira oko 3,5 milijuna odraslih Europljana, a s kokainom je Europi godišnje povezano i 91.000 kaznenih djela. Nadalje, cijena kokaina Europi je godinama stabilna, on je relativno velike čistoće i Balkanski kartel ga kupuje direktno od proizvođača za 1000 do 2000 eura po kilogramu, a prodaje ga za 35.000 do 55.000 po kilogramu. Nakon što ga u Europu dopremi, uglavnom brodovima, no bilo je primjera da su koristili i specijalno izrađene podmornice pa čak i podvodne dronove. Već po tim brojkama je jasno da se na tom poslu godišnje okrene ogromni novac, odnosno da se zarada mjeri u milijardama eura. Konzervativne procijene kažu da je riječ o tržištu koje godišnje zarađuje minimalno 30 milijardi eura, koje se zatim ulažu u - legalne poslove.
Prema GI-TOC-ovom izvješću nekoliko je razloga, zašto je Balkanski kartel u zadnjih 20 godina postao jedna od najmoćnijih igrača u svijetu organizirano kriminala. Prvi je neočekivani i neviđeni porast proizvodnje kokaina u zemljama Južne Amerike, a drugi je nezasitna potražnja za tom drogom Europi. Dostupni podaci kažu da je proizvodnja kokaina 2023. bila na rekordnim razinama - proizvodilo se oko 2000 tona te droge godišnje, što je za 1000 tona više no ranijih godina. Svu tu drogu nekome je trebalo i distribuirati, pri čemu je važnu ulogu odigrao upravo Balkanski kartel, koji je svoje veze po Peru, Kolumbiji, Boliviji i Ekvadoru, počeo stvarati još tamo 70-ih, 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.
U odnosu na članove drugih kriminalnih organizacija imali su prednost jer su njegovi članovi imali iskustvo djelovanja u ratovima na tlu bivše Jugoslavije, a kada su se pojavili, prvo s djelovali kao vojnici talijanskih kriminalnih organizacija Camorre i ''Ndrangheta No vrlo brzo su shvatili da im je od međusobnog ubijanja u ratu za teritorij po ulicama europskih glavnih gradova, puno bolje ako se ubace na izvor droge. I to su napravili, na mora se priznati, vrlo pametan način: povezali su se s lokalnim proizvođačima kokaina u Peru, Boliviji i posebno Ekvadoru, koji je od jedne od najsigurnijih zemlja Južne Amerike, zadnjih godina postao jedna od najsmrtonosnijih. Razlog su kolumbijski i meksički karteli koji su počeli operirati po toj zemlji jer je koriste kao polazišnu točku za transport svoje droge u SAD. S dolaskom meksičkih i kolumbijskih kartela u Ekvador došle su i njihove krvave metode poslovanja i međusobni obračuni, koji su Ekvador pretvorili u narkodemokraciju. Što se tiče Balkanskog kartela, oni su mudro zaključili da s meksičkim i kolumbijskim kartelima neće poslovati niti ratovati, jer su shvatili da im je bolje ako se drže lokalaca koje istovremeno uključuj u svoje poslove. Osim toga poznati su po tome da plaćaju u gotovini, i to 50 posto iznosa unaprijed, dok Meksikanci i Kolumbijci plaćaju heroinom ili oružjem, rijetko gotovinom.
Posao Balkanskom kartelu po lokalnim zabitima Južne Amerike toliko dobro ide i jer se s članovima lokalnih kriminalnih organizacija povezuju kumskim ili ženidbenim vezama. Nadalje velik broj pripadnika Balkanskog kartela godinama, pod lažnim identitetima (neki ih imaj i po šest) žive u Južnoj Americi, dobro govore španjolski, povezani su s lokalnim poslovnim zajednicama te na platnom popisu imaju tamošnje političare, suce, policajce, tužitelje... Sve to im je omogućilo da razgranaju svoje poslovanje, pametno birajući kada će se i s kim sukobiti. I iza njih je naravno, jer je to takva vrsta posla, ostajao krvavi trag, no oni nisu ratovali s drugim kriminalnim organizacijama već između sobe. Po nekim podacima po zemljama Južne Amerike ih je ubijeno najmanje 19, no smatra se da bi zbog korištenja lažnih identiteta brojka mogla biti i veća.