Planira se izvanredni sastanak čelnika EU-a. Europljani spremaju uzvratne mjere?

*Predstavnici zemalja članica Europske unije danas su se sastali na posebnoj sjednici nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio sankcijama zbog Grenlanda
*Trump je rekao da će SAD uvesti dodatne 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače
*Rekao je da će se carine odnositi na sav američki uvoz iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske

22:06 - Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zbog napetosti oko Grenlanda namjerava sazvati izvanredni sastanak na vrhu čelnika EU-a u četvrtak 22. siječnja, doznaje se od visokog europskog dužnosnika. Izvor navodi da datum samita nije sto posto utvrđen, ali da će se sastanak na vrhu definitivno održati do kraja sljedećeg tjedna. Costa je u nedjelju navečer objavio priopćenje u kojem navodi da je s državama članicama obavio konzultacije u vezi sa situacijom oko Grenlanda.

Predsjednik Europskog vijeća navodi da iz tih konzultacija proizlazi da je EU ujedinjen u pogledu poštivanja načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, da je jedinstven u potpori i da je solidaran s Danskom i Grenlandom. Uz to, navodi se da je zajednički transatlantski interes osigurati mir i sigurnost na Arktiku, kroz suradnju unutar NATO-a. Costa također ističe zajedničku ocjenu da bi carine koje je najavio američki predsjednik Donald Trump potkopale transatlantske odnose i da nisu kompatibilne s trgovinskim sporazumom između EU-a i SAD-a te da je EU spreman braniti se od bilo kakve prisile.

Veleposlanici država članica u nedjelju popodne održali su izvanredni sastanak na kojem su raspravljali o najnovijem razvoju događaja u vezi s Grenlandom i američkim posezanjem za tim arktičkim otokom koji je u sastavu Kraljevine Danske te najavom dodatnih carina protiv osam zemalja koje su poslale svoje vojnike na vojnu vježbu na Grenland.

22:04 - Europske prijestolnice mogle bi pogoditi SAD s 93 milijarde eura (107,71 milijardi dolara) carina ili ograničiti američkim tvrtkama pristup tržištu bloka kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa saveznicima NATO-a koji se protive njegovoj kampanji za preuzimanje Grenlanda, izvijestio je u nedjelju Financial Times. Uzvratne mjere izrađuju se kako bi se europskim čelnicima dala prednost na ključnim sastancima s Trumpom na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji počinje u ponedjeljak, navodi u izvješću FT, pozivajući se na dužnosnike uključene u pripreme za sastanke u Švicarskoj.

20:42 -  Glasnogovornik britanskog premijera Keira Starmera rekao je kako je premijer danas telefonski razgovarao s Donaldom Trumpom. "Premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu. Istaknuo je da je sigurnost na visokom sjeveru prioritet za sve saveznike u NATO-u radi zaštite euroatlantskih interesa“, izjavio je glasnogovornik. "Također je kazao da je pogrešno uvoditi carine saveznicima zbog nastojanja da se osigura kolektivna sigurnost saveznika u NATO-u.“ Glasnogovornik je dodao da je Starmer danas razgovarao i s danskom premijerkom Mette Frederiksen, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

19:34 - Svjetski poredak kakav poznajemo i budućnost NATO-a su u pitanju, pred prijetnjama carinama Donalda Trumpa, rekao je u nedjelju danski ministar vanjskih poslova, dodajući da ne sumnja u europsku potporu. "Ne sumnjam da postoji snažna europska podrška i da je ona velikodušne prirode“, rekao Lars Løkke Rasmussen tijekom posjeta Oslu, koji je također meta prijetnji američkog predsjednika. "Imamo udarnu snagu (...) kada kolektivno i solidarno pokažemo svoje mišiće, a to je očito ono što moramo učiniti“, dodao je tijekom zajedničke konferencije za novinare sa svojim norveškim kolegom Espenom Barthom Eideom.

Trump želi vlasništvo nad Grenlandom, danskim autonomnim teritorijem, i zaprijetio je višim carinama na niz proizvoda koje bi ostale na snazi ​​dok Grenland ne dođe u ruke SAD-a. U objavi na mreži Truth Social u subotu Trump je rekao da će dodatne uvozne carine od 10 posto stupiti na snagu 1. veljače na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Finske i Velike Britanije - zemalja koje su pristale doprinijeti osobljem za NATO-ovu vježbu na Grenlandu.

Danska, rekao je Rasmussen, želi usprkos prijetnjama američkog predsjednika nastaviti tražiti diplomatsko rješenje, prenosi BBC. On je ocijenio da je Trumpova odluka o uvođenju carina europskim saveznicima u NATO-u "vrlo paradoksalna", navodeći kao primjer sigurnosnu operaciju na Grenlandu kojom su Danska i njeni partneri, prema njegovim riječima, pokazali posvećenost zaštiti arktičke regije.

19:24 - Izviđačka misija na Grenlandu "završena je prema planu“, priopćio je glasnogovornik Zapovjedništva združenih snaga Bundeswehra. Misija, koja je izazvala određenu pomutnju u Bijeloj kući, uključivala je slanje manjeg broja vojnika nekoliko europskih država na to arktičko područje. Glasnogovornik je rekao da je misija prvotno bila planirana za razdoblje od 15. do 17. siječnja, ali da su "nakon konzultacija s partnerima dodali još jedan dan za koordinaciju u Danskoj“.

Zbog vremenskih uvjeta jedna od postaja koju su planirali posjetiti nije mogla biti posjećena, dodali su. "Unatoč tome, stečeni su važni uvidi koji će se sada koristiti za koordinaciju mogućih zajedničkih mjera s našim partnerima i u okviru NATO-a kako bi se ojačala sigurnost na Sjevernom Atlantiku i Arktiku“, zaključio je glasnogovornik u svom priopćenju za BBC.

18:29 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u nedjelju da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o sigurnosnom stanju na Grenlandu i na Artiku. "Nastavit ćemo razgovore o tome i veselim se susresti ga u Davosu" sljedeći tjedan, napisao je Rutte na X-u. Nije naveo nikakve pojedinosti o sadržaju telefonskog razgovora.

Politička i poslovna elita sljedeći tjedan sastaje se na godišnjem skupu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu. Na forumu se očekuje nastup američkog predsjednika. 

16.18 -  Vlade su u nedjelju oprezno reagirale na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da se pridruže njegovom "Odboru za mir",  inicijativi usmjerenoj na rješavanje globalnih sukoba, plan za koji diplomati kažu da bi mogao naštetiti radu Ujedinjenih naroda, piše Reuters. Samo je Mađarska, čiji je čelnik bliski Trumpov saveznik, nedvosmisleno prihvatila poziv. Pozivi su upućeni šezdesetak zemalja i počeli su pristizati u europske prijestolnice u subotu, prema riječima diplomata. Druge vlade činile su se nevoljkima davati javne izjave, ostavljajući dužnosnicima da anonimno izraze zabrinutost zbog utjecaja na rad UN-a.

15.45 -  Danska premijerka Mette Frederiksen u nedjelju je oštro kritizirala prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju novih carina u sporu o Grenlandu, kazavši da Europa neće popustiti pritisku. "Ne tražimo mi ovaj sukob", rekla je Frederiksen danskoj novinskoj agenciji Ritzau, dodavši kako pozdravlja slične signale koji stižu iz ostalih europskih zemalja. "Europa se ne može ucjenjivati", rekla je.

Trump želi potpuno vlasništvo nad Grenlandom, danskim autonomnim teritorijem, i zaprijetio je višim carinama na niz proizvoda koje bi ostale na snazi ​​dok se Grenland ne proda Sjedinjenim Državama. U objavi na mreži Truth Social u subotu Trump je rekao da će dodatne uvozne carine od 10% stupiti na snagu 1. veljače na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Finske i Velike Britanije - zemalja koje su pristale doprinijeti osobljem za NATO-ovu vježbu na Grenlandu.

14.30 - Zajednička izjava osam zemalja koje su izdvojene Trumpovom prijetnjom uvođenjem carina upravo je objavljena. Izjavu su sastavile Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska i Velika Britanija. „Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i nose rizik opasne silazne spirale“, navode. Podsjetimo, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska i Velika Britanija od veljače se suočavaju s carinama od 10 % na izvoz u SAD, koje će u lipnju porasti na 25 %.

U otvorenom pismu te zemlje ponavljaju da „u potpunosti stoje solidarno uz Kraljevinu Dansku i narod Grenlanda“. „Spremni smo uključiti se u dijalog temeljen na načelima suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, iza kojih čvrsto stojimo“, poručuju. Svih osam zemalja članice su NATO-a te ističu da su „predane jačanju sigurnosti Arktika kao zajedničkog transatlantskog interesa“. U tom kontekstu navode da je nedavna danska vojna vježba na Grenlandu, nazvana „Arctic Endurance“, odraz te predanosti i da „ne predstavlja prijetnju nikome“.

13:30 –  Njemačka i njezini europski partneri neće dopustiti da ih Donald Trump ucjenjuje, izjavio je njemački ministar financija i vicekancelar Lars Klingbeil.  Njemačka će uvijek pružiti ruku SAD-u u cilju pronalaska zajedničkih rješenja, no Berlin se po ovom pitanju ne može složiti s Washingtonom, rekao je Klingbeil u izjavi. "I stoga vrlo jasan signal: nećemo biti ucjenjivani, i slijedi europski odgovor", dodao je.

13:29 –  U razgovoru s novinarima tijekom posjeta Južnoj Koreji, Giorgia Meloni je potvrdila da je svoj stav prije nekoliko sati prenijela i samom Trumpu. "Razgovarala sam s Trumpom i rekla mu što mislim. Povećanja carina protiv onih nacija koje su odlučile pridonijeti sigurnosti Grenlanda je pogreška, i ja se s tim ne slažem", rekla je Meloni.

12:56 –  Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee osudila je prijetnju američkim carinama, ocijenivši je "potpuno neprihvatljivom i vrijednom dubokog žaljenja". Naglasila je kako mir i sigurnost ovise o poštivanju međunarodnih normi. "Mir i sigurnost ovise o tome da se sve države članice UN-a pridržavaju temeljnih načela Povelje UN-a", rekla je.

12:40 –  Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Europsku uniju da upotrijebi svoj instrument protiv prisile, takozvanu "trgovinsku bazuku", kao odgovor na carine koje bi mogla uvesti administracija Donalda Trumpa, javlja francuska novinska agencija AFP. Riječ je o alatu koji EU može koristiti kada vlada neke druge države pokuša izvršiti gospodarski pritisak na države članice. Taj se instrument, između ostalog, može iskoristiti za uskraćivanje prava tvrtkama iz određene zemlje da ulažu ili sudjeluju u javnim natječajima na području Unije.

12:00 –  Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen izrazio je žaljenje zbog carina koje američki predsjednik Donald Trump namjerava uvesti nizu europskih zemalja. "Mislim da je neprihvatljivo ciljati zemlje koje sada preuzimaju odgovornost za našu zajedničku sigurnost u NATO-u", izjavio je. Ministar je i jučer kritizirao taj potez u objavi na društvenoj mreži X. "Međunarodno pravo i teritorijalni suverenitet država ključni su za međunarodni mir i sigurnost. To moramo zaštititi s europske strane", stoji u objavi.

11:30 –  "Stav hrvatske Vlade je da se saveznici u okviru NATO-a trebaju međusobno poštovati te uvažavati činjenicu da je Grenland dio Danske. U tom kontekstu izražavamo solidarnost s Danskom i narodom Grenlanda. Ne slažemo se s nametanjem bilo kakvih dodatnih carina koje bi narušile uravnoteženost trgovinskih odnosa EU-a sa SAD-om i oslabile transatlantsko partnerstvo u okolnostima brojnih globalnih izazova. Zalažemo se za jedinstven i koordiniran europski stav u slučaju da se takve najave SAD-a i realiziraju, o čemu će biti riječi i na sastanku predstavnika država članica EU-a na razini veleposlanika u Bruxellesu. U pogledu zabrinutosti SAD-a vezane uz sigurnost na području Arktika, u koji se ubraja i Grenland, vjerujemo da se dijalogom može pronaći rješenje koje će SAD-u jamčiti sigurnost, a Danskoj zaštitu njezina teritorijalnog integriteta", rekli su iz Vlade.

11:15 – Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel izjavio je da je prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti nove carine europskim saveznicima dok ne pristanu prodati Grenland Sjedinjenim Državama "ucjena". "To što radi je ucjena... i nije potrebno. Ne pomaže savezu (NATO-u), a također ne pomaže Grenlandu", rekao je David van Weel u intervjuu na nizozemskoj televiziji.

11:00 –  Talijanska premijerka Giorgia Meloni pojasnila je stav vlade o mogućem vojnom angažmanu na Grenlandu, nakon što je ministar obrane Guido Crosetto ranije izrazio sumnju u svrhovitost takve misije. Ministar Crosetto je u petak, kako prenosi talijanska novinska agencija ANSA, doveo u pitanje što "sto, dvjesto ili tristo vojnika bilo koje nacionalnosti može učiniti" na tom području. "Zvuči kao početak vica", rekao je. U intervjuu za list La Stampa, premijerka Meloni iznijela je drugačiji stav. "Vjerujem da je ideja jačanja naše prisutnosti svakako nužna i da se o njoj treba razgovarati unutar saveza", izjavila je. Prema njezinim riječima, talijanski vojnici mogli bi sudjelovati ako se radi o zajedničkoj misiji NATO-a. Vojna vježba "Operacija Arktička izdržljivost", koju predvodi Danska, okuplja sudionike iz Švedske, Norveške, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Finske, Belgije i Danske.

10:47 –  Britanska ministrica kulture Lisa Nandy izjavila je kako je budućnost Grenlanda "stvar naroda Grenlanda", istovremeno nazivajući nove američke carine "pogrešnim pristupom".  "O našem stavu o Grenlandu se ne može pregovarati. To smo vrlo jasno dali do znanja. I nastavit ćemo to jasno davati do znanja", poručila je ministrica. Dodala je kako je to stajalište bilo izneseno i Trumpovoj administraciji te da britanska vlada vjeruje kako je "potrebno raditi zajedno" na rješavanju "ozbiljnih izazova" s kojima se svijet trenutno suočava.

10:45 –  Bilo bi to "kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo“ kada bi Sjedinjene Američke Države silom zauzele Grenland, izjavio je bivši glavni tajnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen, koji je ujedno i bivši danski premijer, rekao je za Financial Times da Trump koristi retoriku o Grenlandu sličnu onoj „gangstera“ u Rusiji i Kini, koje bi zapravo trebao pokušavati obuzdati.

10:30 –  Prijetnja Donalda Trumpa o uvođenju carina nizu europskih zemalja "pretvara prijatelje u neprijatelje", izjavio je zamjenik predsjednika danskog parlamenta Lars-Christian Brask. Brask je rekao kako Trump "ne djeluje u najboljem interesu vlastite zemlje". Dodao je da odnosi između SAD-a i Europske unije postaju "sve napetiji", a najnovije planove američkog predsjednika ocijenio je potezom koji "izgleda kao ekonomska ucjena". "Nitko to ne želi", kazao je.

10:15 – Nakon najnovijih Trumpovih prijetnji oglasio se bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost iz Trumpovopg prvog mandata, John Bolton i rekao kako je ‘prijetnja carinama Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim državama zbog njihovih izjava ili poteza vezanih uz Grenland bez sumnje je njegova najopasnija i najrazornija izjava u pet godina predsjedništva.‘

10:00 –  Španjolski premijer Pedro Sánchez izjavio je kako bi američka invazija na Grenland "Vladimira Putina učinila najsretnijim čovjekom na svijetu". Sánchez je u intervjuu ocijenio da bi bilo kakva vojna akcija SAD-a protiv tog danskog autonomnog teritorija naštetila NATO-u i legitimirala rusku invaziju na Ukrajinu, piše La Vanguardia. "Ako se usredotočimo na Grenland, moram reći da bi američka invazija na taj teritorij Vladimira Putina učinila najsretnijim čovjekom na svijetu. Zašto? Zato što bi legitimirala njegov pokušaj invazije na Ukrajinu", rekao je. "Ako bi Sjedinjene Države upotrijebile silu, to bi bio smrtni udarac za NATO. Putin bi bio dvostruko sretan", dodao je španjolski premijer.

8:00 –  Demokratski senator Bernie Sanders uputio je apel američkim političarima nakon što je predsjednik Trump najavio nove carine. U objavi na društvenoj mreži X, Sanders je naveo da Trump nameće carine osmorici NATO saveznika zbog njihove podrške suverenitetu Grenlanda. "Uništavanje naših najbližih saveza kako bi se preuzeo Grenland - koji nam Danska već dopušta slobodno koristiti - je ludost. Kongres mora reći NE", poručio je Sanders.

7:30 –  Šefica vanjske politike Europske unije Kaja Kallas upozorila je da od prijetnji carinama Donalda Trumpa najviše profitiraju kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin, što je navela u objavi na platformi X. "Kina i Rusija sigurno uživaju u ovome. Oni su ti koji profitiraju od podjela među saveznicima", napisala je Kallas.

7:15 –  Osam zemalja suočava se s novim američkim carinama od 10 posto na izvoz, koje bi trebale stupiti na snagu 1. veljače, najavio je Donald Trump. Predviđeno je da će se carine u lipnju povećati na 25 posto, a u međuvremenu su pristigle reakcije svih osam pogođenih država.

• Danski ministar vanjskih poslova Lars Roekke Rasmussen izjavio je po povratku iz Washingtona da Trumpova najava "dolazi kao iznenađenje" nakon "konstruktivnog sastanka" s predsjednikovim timom.
• Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer poručio je kako je nametanje carina saveznicima "potpuno pogrešno".
• Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je: "nas nikakvo zastrašivanje niti prijetnja neće utjecati", opisavši Trumpove prijetnje carinama kao "neprihvatljive".
• Njemačka je vlada priopćila kako će o svom odgovoru odlučiti u dogledno vrijeme.
• Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da on i njegovi europski partneri "neće dopustiti da budu ucijenjeni" te je Trumpovu prijetnju opisao kao "pitanje EU-a".
• Nizozemska je također "primila na znanje" nove carine i razmotrit će jedinstven odgovor, izjavio je njezin ministar vanjskih poslova.
• Finski predsjednik Alexander Stubb poručio je američkom kolegi: "Među saveznicima, pitanja se najbolje rješavaju razgovorom, a ne pritiskom".
• S time se složio i norveški premijer Jonas Gahr Støre, koji je naglasio: "Prijetnjama nema mjesta među saveznicima", te potvrdio da je Grenland "dio Kraljevine Danske".

7:00 – Chuck Schumer, vođa demokrata u američkom Senatu, kazao je kasno jučer da će blokirati uvođenje carina kojima je predsjednik Donald Trump zaprijetio europskim saveznicima zbog spora o Grenlandu.