Državni tajnik: 'Zgradu Vjesnika treba srušiti, tamo mogu biti tri nova nebodera'

Nakon požara na Vjesniku postavilo se pitanje hoće li se zgrada rušiti, jer se sanacija ne čini kao idealno rješenje. Napravljeni su prvi pregledi i analize iznutra i izvana, skupio se stručan tim, a sve to za Media servis potvrdio je Državni tajnik Željko Uhlir. "Mogu vam reći kao građevinski inženjer, statičar, čovjek koji se bavio statikom prije određenog broja godina, da je požar vrlo intenzivno opterećenje za konstrukcije. Neboder je građen od armiranog betona, a armirani beton relativno dobro podnosi požarna opterećenja. Međutim, pri određenim temperaturama i duljem trajanju može doći i do fatalnih oštećenja. Sve je to značajno za stupanj oštećenja konstrukcije, dakle duljina trajanja i intenzitet požara", rekao je i potvrdio da je ocijenjeno da je konstrukcija veoma opasna. "Treba znati da pri temperaturama od 400 stupnjeva beton sam po sebi kao materijal znatno popušta i gubi svoja svojstva, čelik isto tako, i vizualnim pregledom može se ustanoviti jesu li oštećenja fatalna." Temperatura se u Vjesniku, podsjećamo, popela i do 1000 stupnjeva, a požar je dugo trajao."Sve upućuje na to da će biti vrlo, vrlo zahtjevno ocijeniti i donijeti odluku može li ta zgrada, ta građevina opstati u prostoru ili je prevelika ugroza sa sigurnost", dodao je Uhlir. Odluka o rušenju ovisit će o struci i stručnom mišljenju, a cilj je da se sačuvaju ljudi u blizini nebodera. 

Uhlir je komentirao i uhićenje osoba povezanih s požarom. "Čuli smo svašta, zahvaljujući našem MUP-u koji je profesionalno odradio svoj dio posla, vrlo brzo se otkrilo da se netko nalazio u zgradi, čak je i pronađen tko je taj netko. Vidjet će se u nastavku, sve će to biti jako brzo, kroz koji dan sve će se znati." Postavljeno mu je i pitanje o stanju Vjesnika i mogućnosti da se ovo dogodilo zbog manjka brige o zgradi. Sve te stare građevine koje i danas imamo – bolnica Blato ili Vjesnikov neboder – u vezi s njima s jedne strane vrši se pritisak na Vladu i politiku da ih očuvaju, jer se smatra da čine prepoznatljivu vizuru grada i da imaju vrijednost spomenika. S druge strane, te građevine više nisu primjerene današnjim potrebama. Trebalo bi ih ili temeljito obnoviti, što iziskuje velika financijska ulaganja, ili ukloniti. Riječ je o teškim odlukama, pritisci su veliki, i čak i danas u medijima možemo čuti kako je to vizura Zagreba", rekao je i dodao da bi zgradu trebalo srušiti te da na toj lokaciji mogu biti nova tri nebodera. 

Komentirao je i kritike oporbe upućene Ministarstvu graditeljstva zbog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, jer smatraju da se docira građanima, a država ne brine ni o vlastitim nekretninama. „Kritike su dobrodošle jer ponekad potiču donošenje odluka. Međutim, riječ je o zgradama i građevinama čiji problemi ne traju godinu, dvije ili tri, nego se gomilaju desetljećima. Naravno da ih nije lako riješiti u jednom trenutku ili jednom mandatu.“

Vlada je prošloga tjedna usvojila i Program priuštivog najma. Uhlir podsjeća da u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stambenih jedinica, dok ih istodobno nedostaje oko 236 tisuća. „Potrebno je aktivirati ovih 600 tisuća stanova u privatnom vlasništvu, za što već postoji interes. Građani nam se već javljaju i raspituju, iako je program tek u začetku. Zanima ih kako će se regulirati ti odnosi“, rekao je. Dodao je da građani ne vjeruju državi pa ne žele davati svoje stanove u najam, ali smatra da nema razloga da netko ne bi htio zarađivati 700 eura mjesečno zbog pravnih strahova.

Osvrnuo se i na jučerašnju saborsku raspravu o zakonima vezanima uz gradnju: „Moram priznati da smo u Ministarstvu iznenađeni i čudimo se tolikoj količini napada. Smatramo da je zakon vrlo dobro postavljen, a eventualne izmjene između dva čitanja bit će minimalne. Upravo radimo na tome da dodatno zaštitimo prostor, povećamo odgovornost lokalne uprave i drugih sudionika u procesu. Zakonski moramo potaknuti lokalnu upravu da svoj dio posla obavi u razumnom roku. U suprotnom, investitor će moći graditi“, zaključio je Uhlir.