Dopunsko osiguranje poskupljuje za 60 posto? 'Za one koji žongliraju sa svakim centom te je velik teret'

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) objavio je nacrt odluke za javnu raspravu, predlažući značajno poskupljenje police dopunskog osiguranja. Predloženi iznos raste sa 111,49 eura na 180 eura, što predstavlja povećanje veće od 60 posto.

Postavlja se pitanje opravdanosti ovakvog drastičnog poskupljenja. Situaciju je u Novom danu na N1 televiziji komentirao Ivica Belina, predstavnik koalicije udruga u zdravstvu. Belina je istaknuo da, iako je poskupljenje u kontekstu općeg rasta cijena očekivano, nedostaje transparentnost u pogledu potrošnje zdravstvenog sustava. Naglasio je da se zna samo za troškove lijekova, koji čine 20 do 25 posto ukupnog iznosa, dok je raspodjela preostalog novca nepoznata. Također, nije jasno koje će pozitivne promjene ili ciljeve poskupljenje donijeti sustavu.

Kao jedan od glavnih službenih razloga navodi se inflacija. Belina izražava zabrinutost da će ovo poskupljenje najviše pogoditi osjetljive skupine, poput umirovljenika i građana s nižim primanjima, kojima će biti teško izdvajati oko 15 eura mjesečno, umjesto dosadašnjih 9,29 eura. Iako povećanje od šest eura mjesečno možda ne zvuči veliko, za one koji 'žongliraju sa svakim centom' to predstavlja značajan teret.

Unatoč tome, Belina vjeruje da građani neće odustati od dopunskog osiguranja, jer bi u suprotnom morali snositi sve bolničke troškove, što je financijski neodrživo. Uspoređujući s privatnim osiguravateljima, Belina objašnjava da oni osiguravaju uglavnom zdrave i mlade, s vremenski ograničenim policama koje postaju skuplje ili se ne produžuju u slučaju bolesti, zbog čega se ljudi vraćaju HZZO-u. S obzirom na opterećenost HZZO-a, poskupljenje možda ima logike, no ključno je znati kako će to poboljšati funkcioniranje sustava.Govoreći o solidarnom zdravstvenom sustavu, Belina je naglasio njegovu važnost za dostupnost zdravstvene zaštite svima, unatoč percepciji da se ne isplati uplaćivati ako se ne koristi.  Međutim, zbog dugih lista čekanja, sve više građana traži privatnu zdravstvenu zaštitu, a HZZO čak plaća privatnim pružateljima usluga kako bi smanjio liste, što je dovelo do toga da se više dijagnostičkih postupaka obavlja u privatnom sektoru.