Prosječni domaći gost najčešće odsjeda u hotelu, a ovo mu je top pet jadranskih destinacija

Prosječni domaći gost preferira zadarsku rivijeru i Kvarner, u top pet jadranskih destinacija su mu Vir, Crikvenica, Zadar, Mali Lošinj i Rovinj, a na ljetovanju, što pomalo iznenađuje s obzirom na povoljniji obiteljski smještaj, najčešće odsjeda u hotelu. I, sve je redovitiji jadranski gost.

– S domaćima jako dobro stojimo, od početka godine su konstantno u plusu. Sveukupno, za sedam mjeseci imali smo dva posto više gostiju i jedan posto više noćenja, a domaći su bili čak za 11 posto brojniji nego lani. Istovremeno, za sedam mjeseci ostvarili su i šest posto više noćenja nego u tom razdoblju prošle godine. I u dosadašnjem dijelu kolovoza naši domaćini ugostili su ih osam posto više nego u istim kolovoškim tjednima prošle godina, dok je noćenja zasad jedan posto više – otkriva Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, gdje su od početka godine registrirali 2,4 milijuna turista, od čega 400.000 domaćih.

Inače, u cijeloj Hrvatskoj od početka godine do kraja srpnja registrirano je više od 1,8 milijuna domaćih turista, što je čak osam posto više nego lani. Plus u noćenjima iznosi pet posto, a ukupno su ih domaći gosti ostvarili 7,26 milijuna. I to ponajviše u hotelima, 2,3 milijuna, u objektima u domaćinstvu 1,7 milijuna, dok je u kampovima, koji tradicionalno nisu u vrhu interesa domaćih gostiju, registrirano samo 420.000 noćenja.

Trenutačno je među ukupno 900.000 jadranskih turista na odmoru 130.000 domaćih gostiju, a lani ih je u ovo vrijeme, kako bilježi eVisitor, bilo 128.000. Tijekom prvih šest mjeseci zabilježen je rast broja domaćih gostiju prema lani za 11 posto i u dolascima i u noćenjima, ali, očito, mnogima ne smetaju ni vršne cijene u samoj ljetnoj špici. Pritom, na Jadranu je skuplje nego ikad. U odnosu na zadnje sezone prije pandemije mnoge su turističke cijene i dvostruko više. Istina, u Hrvatskoj su rasle i plaće, ali malo tko bi se kladio da će broj domaćih turista na moru s dva milijuna u 2017. do lani skočiti za okruglo jedan milijun. Ponajveći skok putovanja domaćih turista dogodio se pritom u razdoblju od 2021. do 2024. Tijekom te četiri godine putovanja hrvatskih građana unutar granica zemlje skočila su za čak 31%. Istodobno, domaći su turisti lani ostvarili i 9 posto više noćenja nego spomenute 2021. Prije te četiri godine naši su turistički domaćini registrirali nešto više od 2,3 milijuna putovanja domaćih turista. A prošle ih je godine bilo nešto više od tri milijuna. Istina, dio noćenja nije ostvareno pod komercijalnim uvjetima, otpada na ljetovanja u vikendicama i stanovima za odmor, ali svakog gosta dočekaju jednako visoke cijene u restoranima, kafićima, trgovinama... Društvene mreže preplavljene su negativnim komentarima jadranskih poskupljenja, dojam je da to podjednako smeta i stranim i domaćim gostima, ali, izgleda, na more se mora po svaku cijenu. Ili, može se reći, što košta da košta.

Za ekonomske analitičare razvoj događaja je manje-više očekivan. Hrvati ulaze u društvo europskih nacija, na čelu s Nijemcima i Britancima, kojima su putovanja jednostavno stil života.

– Kada raste standard, horizonti postaju širi, a prosječne plaće su u Hrvatskoj u zadnje dvije godine porasle čak više od europskog prosjeka. Istovremeno, stopa nezaposlenosti je rekordno niska, što dohocima daje svojevrsni imunitet, odnosno spremnost da se raspoloživih dohodak kućanstva troši na putovanja – kaže ekonomski analitičar dr. sc. Petar Vušković, koji ukazuje i na rastuću potražnju za inozemnim destinacijama.

– Važno je spomenuti i dva psihološka momenta. Prvi je onaj nakon pandemije, ograničena i odgođena potreba za putovanjima stvorila je izraženiju potražnju za inozemnim putovanjima u namjeri da se propušteno nadoknadi. Drugi psihološki moment je izraženi utjecaj društvenih mreža. Naši građani na društvenim mrežama stvaraju priče i naglaske na inozemna putovanja, što stvara utjecaj. Kada se stvori utjecaj, onda se lakše opravdavaju troškovi vezani za putovanja. Treba spomenuti i to da je rast cijena u Hrvatskoj popularizirao turističke destinacije u Austriji i Italiji. Hrvati za isti novac sve češće biraju strane destinacije. Važni su i paket aranžmani i low-cost letovi. Ryanair je ovog proljeća uveo let za Siciliju. Već sada se bilježi rast putovanja u tu atraktivnu turističku regiju. Slično je i s brodom Dubrovnik – Bari i rast posjećenosti regije Apulija. Hrvati dakle sve češće putuju u inozemstvo, trend rasta je izražen. U prošloj godini naši su građani ostvarili 9,24 milijuna noćenja u inozemstvu, što je rast od 12,4 posto u odnosu na 2023. godinu. Očekuje se da će trend rasta iduće godine biti još izraženiji – komentira dr. sc. Vušković.

Tko može, izvan sezone

– Izvansezona je sve zanimljivija za odlazak na more. Više nije tako vruće, gužve su manje, a cijene niže. Sad smo zbog klinca i škole osuđeni na ljeto, ali jedva čekamo da on poraste – kaže Zagrepčanka čija obitelj, unatoč privlačnim ponudama mediteranskih susjeda koje redovito prati, ostaje vjerna domaćem moru. – Nađe se povoljnih aranžmana, ali nekako imam osjećaj da moraš imati i nešto novca u rezervi kad putujuš u inozemstvo, pa s ograničenim budžetom radije ostajemo u zemlji. Ali, ne žalimo se, oni koji puno putuju ionako govore da je naše more među najljepšima na svijetu...