Učenici razredne nastave koji su tri godine sudjelovali u programu medijskog obrazovanja "Medijski jak – kao superjunak!" ostvarili su bolji uspjeh u svim ispitanim područjima medijske pismenosti u odnosu na vršnjake koji u programu nisu sudjelovali. Pokazali su to rezultati prvog usporednog istraživanja te vrste u Hrvatskoj, predstavljeni krajem prošlog tjedna u Zagrebu.
Istraživanje je provedeno među 115 učenika razredne nastave iz četiriju škola – OŠ Augusta Šenoe u Zagrebu, OŠ 22. lipnja u Sisku, OŠ Katarine Zrinski u Krnjaku te OŠ Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem. U uzorak su namjerno bili uključeni i učenici koji su prošli program i oni koji nisu, kako bi se znanstveno procijenili učinci dugoročnog i sustavnog medijskog obrazovanja. Djeca koja kontinuirano uče o medijima pokazala su bolje razumijevanje uloge medija, utjecaja oglašavanja i potrebe za zaštitom privatnosti na internetu, a bila su i uspješnija u prepoznavanju elektroničkog nasilja i manipulativnih sadržaja.
Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na razumijevanje oglasa. Gotovo 95 posto učenika koji su sudjelovali u programu znalo je čemu oglasi služe i koji im je cilj, dok je među onima koji nisu sudjelovali taj udio iznosio tek 57,6 posto. Prikriveno oglašavanje uspješno je prepoznalo više od 85 posto polaznika programa – gotovo dvostruko više nego u skupini koja program nije pohađala. Razlika je bila još dramatičnija u poznavanju proizvoda koji se ne smiju oglašavati: tu je točan odgovor dalo 91,1 posto djece iz programa, naspram svega 16,9 posto ostalih učenika.
Polaznici programa pokazali su i zreliji odnos prema digitalnom okruženju. Bolje su razumjeli pojam digitalnog traga, potrebu za stvaranjem snažnih lozinki te važnost provjere više izvora pri pretraživanju interneta. Bili su svjesni i toga da se fotografije i videozapisi mogu manipulirati. Gotovo svi učenici iz programa znali su da prvi rezultat pretrage na internetu nije nužno i najtočniji te da pronađeni sadržaji mogu biti lažni ili izmijenjeni.
– Rezultati istraživanja jasno pokazuju da djeca medijsku pismenost ne razvijaju spontano samo zato što odrastaju uz tehnologiju. Potrebni su kontinuirani programi u sklopu kojih djeca uče kako prepoznati manipulaciju, zaštititi svoju privatnost i sigurnost, odgovorno komunicirati i kritički promišljati o sadržajima kojima su svakodnevno izložena – istaknula je Katarina Blažina Mukavec, voditeljica programa iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK). Istraživanje je zabilježilo i pomak u području elektroničkog nasilja. Učenici koji su tri godine sudjelovali u programu znaju što je elektroničko nasilje i koja su mu obilježja, razumiju važnost prijavljivanja nasilja odraslima i pokazuju veću spremnost da zaštite vršnjake u online okruženju. Promjenu primjećuju i učitelji u praksi.
– Kao učiteljica primjećujem da učenici koji su sudjelovali u programu bolje razumiju pravila ponašanja na internetu i odgovornije koriste komunikacijske alate. U prijašnjim generacijama češće smo se suočavali s nesuglasicama i problemima koji su proizlazili iz komunikacije u WhatsApp grupama, dok takvih situacija među učenicima uključenima u program gotovo nije bilo – rekla je Lana Banovec Čović, učiteljica u OŠ Augusta Šenoe u Zagrebu.
Na predstavljanju rezultata održana su dva okrugla stola posvećena izazovima odrastanja djece u digitalnom okruženju. Posebnu pozornost privukao je onaj na kojem su sami učenici predstavili svoja iskustva i zaključke stečene tijekom tri godine programa. Na stručnom okruglom stolu sudjelovali su Ivona Zdunić, ravnateljica OŠ Augusta Šenoe, Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK, te Maja Bišćan, učiteljica iz OŠ Mihaela Šiloboda. Govorili su o potrebi sustavnijeg uvođenja medijske pismenosti u osnovnoškolsko obrazovanje kao kontinuiranog procesa, naglasivši ključnu ulogu suradnje škola, roditelja, stručnjaka i donositelja odluka. Poseban naglasak stavljen je na dugoročne preventivne programe koji djecu ne uče samo korištenju tehnologije nego i razvoju kritičkog mišljenja, odgovornog ponašanja i sigurnosti.
Među uzvanicima bili su Željka Josić, državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva, Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za elektroničke medije, Martina Butorac, savjetnica pravobraniteljice za djecu, te Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Program "Medijski jak – kao superjunak!" provodi Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu uz potporu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Društvo djeluje od 2008. godine u sklopu projekta Djeca medija te sustavnom edukacijom pridonosi razvoju medijske pismenosti i komunikacijske kulture građana.