Ćorića odmah čekaju fiskalizacija 2.0, eRačun, zaduživanje, ali i novi zakoni

Nakon novih funkcija Marka Primorca i Borisa Vujčića, premijer Andrej Plenković odlučio je provesti što bržu tranziciju, pa je za kandidata za novog ministra izabrao Tomislava Ćorića, koji je već bio član njegove Vlade. Razgovarao je s njim o povratku, a Ćorić je odmah poziv i prihvatio, otkrio je jučer premijer i naglasio da je Ćorić stručan, kompetentan i politički angažiran. – On je zreo, ima 46 godina, u punoj je životnoj i intelektualnoj snazi. Sada ima i optiku rada u HNB-u, uklopit će se u Vladin tim. Posao ministra financija nije posao na kojem se netko treba dugo učiti i prilagođavati. Mora doći netko tko je stručan, kompetentan, politički angažiran, dakle spreman se i boriti – rekao je Plenković i odgovorio na pitanje misli li da Ćorić u Vladu dolazi s teretom iz prošlosti, posebno kada je riječ o aferi Krš-Pađene, na što ukazuje i saborska oporba.

– Ćorić je ozbiljan čovjek – rekao je Plenković. Povratak pak aktualnog viceguvernera HNB-a Ćorića u Vladu sutra bi trebalo biti potvrđen u Hrvatskom saboru. Koalicijski partneri HDZ-a su podržali njegovo imenovanje. Među prvim poslovima koji ga čekaju u Katančićevoj neki su već započeti ili zacrtani poslovi. Jedna od preokupacija koje se nameću svakako su određeni problemi vezani uz Fiskalizaciju 2.0 i uvođenje eRačuna. Tu je i proces sveobuhvatne digitalizacije Porezne uprave, kao i projekt Registra stanovništva koji bi trebao profunkcionirati prije sredine godine.

Usto, Ministarstvo financija uskoro čeka i prva velika operacija zaduživanja u 2026. Prema kalendaru iz Smjernica za upravljanje javnim dugom, prvi od ukupno tri ovogodišnja izlaska na tržište obveznica trebao bi biti na inozemnom terenu gdje se tijekom prvog tromjesečja planira zaduženje od 1,5 milijardi eura. Preostala dva domaća izdanja, i to planiranog ukupnog iznosa od 2,5 milijardi eura, očekuju se tek u trećem i četvrtom kvartalu, u skladu s dospijećima obvezničkih dugova.

Veoma brzo po Ćorićevu preuzimanju nove dužnosti Ministarstvo treba izaći i s nekoliko prijedloga zakona. Prema planu zakonodavnih aktivnosti tog resora za 2026., do kraja ožujka predviđeno je pet prijedloga zakonskih izmjena koje su dio usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Među njima su, primjerice, izmjene Zakona o tržištu kapitala kojima bi se u domaće zakonodavstvo trebale ugraditi odredbe direktive EU u cilju povećanja privlačnosti javnih tržišta kapitala i olakšavanja pristupa kapitalu za mala i srednja poduzeća, što uključuje npr. i smanjenje administrativnih opterećenja izdavatelja, povećanje pragova za izuzeća od obveze objave prospekta, uvođenje pojednostavljenih obrazaca prospekata i slično. Do kraja prvog kvartala trebao izaći i prijedlog novog, jedinstvenog zakonodavnog okvira za potrošačke kredite (uključujući i stambene) s naglaskom na daljnje jačanje zaštite potrošača.

Jedna od već trasiranih zakonskih inicijativa, ali koje nisu dio usklađivanja sa zakonodavstvom EU, je Zakon Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR). Riječ je o novom zakonu. Ćorić na novu funkciju dolazi i u vrijeme kad se na obzoru ukazuju manje povoljna vremena i sa stajališta javnih financija i općenito gospodarskog ciklusa. Usporavanje gospodarskog rasta kojemu već svjedočimo nastavit će se, prema projekcijama Vlade, i u iduće dvije godine. Snažan rast proračuna u prethodnih nekoliko godina rezultirao je, uz ostalo, i većom razinom deficita opće države, iako je ona, kao i razina javnog duga, i dalje u okvirima kriterija iz Maastrichta, što u dijelu država članica EU nije slučaj. Ma koliko iz Vlade ponavljaju kako će Hrvatskoj iz EU i nadalje biti na raspolaganju značajna sredstva, samom činjenicom da su proteklih godina ona, uz redovnu financijsku omotnicu, pritjecala i po osnovi poslijepotresne obnove i EU-ova Mehanizma za obnovu i otpornost (za NPOO) koji istječe ove godine, jasno je da slijedi razdoblje manjeg “obilja” u tom pogledu.

Govoreći o mogućem Vujčićevu nasljedniku, Plenković je rekao da neće nikoga predlagati dok se ne donese i formalna odluka na Europskom vijeću. Saslušanje Borisa Vujčića pred nadležnim odborom Europskog parlamenta očekuje se u posljednjem tjednu veljače, nakon čega neobvezujuće mišljenje daje i plenarni saziv Europskog parlamenta u ožujku, i potom konačnu odluku donosi Europsko vijeće, što se očekuje 19. ili 20. ožujka. Vujčićev mandat u ECB-u počinje 1. lipnja. Sada, kad više nema Ćorića u HNB-oj kadrovskoj križaljci, neki mediji kao najizgledniju novu guvernerku spominju Sandru Švaljek, sadašnju zamjenicu guvernera. No, upućeni sugovornici, s kojima smo jučer razgovarali pod uvjetom da ostanu neimenovani, nisu zvučali uvjereno ima li Švaljek potporu premijera i parlamentarne većine. Među dvojicom viceguvernera, Michaelom Faulendom i Bojanom Frasom, također se može pojaviti jak kandidat za novog guvernera.

Moguće je, očekuju upućeni sugovornici (uz ograđivanje u kojem kažu da ni sami ne znaju kako točno o tome svemu razmišlja Plenković) da se kao najjači kandidat za guvernera ili guvernerku HNB-a pojavi i netko izvan sadašnjeg vodstva HNB-a, ali ti ljudi imaju dojam da će izbor ipak pasti na nekoga unutar sadašnjeg vodstva središnje banke. Kako god bilo, čini se da je još prerano za uvjerljivo, informirano medijsko spekuliranje o Vujčićevu nasljedniku na čelu HNB-a. Kako kaže jedna upućena osoba: “Poznavajući Plenkovića, to će se odlučiti vjerojatno u svibnju”.